Plenković: Ostvarili smo rast BDP-a među najvećima u EU-u; utjecao je i rast plaća

Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da je rast BDP-a u Hrvatskoj u prošloj godini jedan od najvećih porasta u Europskoj uniji te da je to dokaz ispravnosti vladine ekonomske politike.

“Rast BDP-a u 2023.  godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, rekao je Plenković uoči zajedničkog koordinacijskog Odbora ministara Hrvatska-Italija.

Dodao je da je BDP realno u odnosu na četvrti kvartal predpandemijske 2019. godine porastao za 15,5 posto te je to treći po snazi rast u EU-u nakon Irske i Malte.

Kao faktore koji su utjecali na rast istaknuo je rast potrošnje kućanstva i rast plaća te intenzivan nastavak investicija iz domaćih i europskih izvora.

“Ostvarili smo što smo i planirali”, to znači da smo dobro planirali ekonomske politike”, rekao je Plenković, podsjetivši da je vlada i prognozirala upravo 2,8 postotni rast, koji je, kako je dodao, pet puta veći od rasta u EU-u i europodručju, gdje se očekuje rast od 0,5 posto.

Smatra da će Hrvatska ovakvim tempom rasta dosegnuti više od 75 posto razvijenosti EU-a. Naime, kako je rekao, 2016. je BDP bio na 62, a ovakvim rastom će dosegnuti više od 75 posto prosjeka EU-a.

Ističe a je prema rastu BDP-a Hrvatske druga EU-u prema rastu BDP-a u 2023. u odnosu na 2022. godinu, odmah iza Malte, a hrvatski rast u četvrtom kvartalu za sada je najveći u EU-u.

Očekuje nastavak rasta u istom postotku i u 2024. godini i napominje da je to značajno više od prosjeka očekivanja za EU.

Smatra da su najnoviji podaci o rastu BDP-a potvrda pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike i kontinuirane politike nakon pandemije covida 19.

Kaže da rast nije slučajan i da je na njih utjecao “rad radnika i gospodarstvenika”, kao i ostvarenje strateških vladinih ciljeva kao što su porezna reforma, ulazak u Schengen i eurozonu te dobri rezultati u turizmu.

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, već 12. kvartal zaredom, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.