Predsjednik Caritasa Europa msgr. Michael Landau upozorio je na sve veće izazove u Europi, uključujući rat u Ukrajini, gospodarske poteškoće i rastuću usamljenost među starijima i mladima, istaknuvši kako je nužno ostati blizu ljudima u potrebi.


„Sve je teže podmiriti osnovne potrebe onima koji su već prije bili u teškoj situaciji“, rekao je Landau, dodavši da Caritas nastoji „ostati blizu onima koji pate i koji su na rubu društva“.





Istaknuo je i kako, unatoč izazovima, solidarnost u Europi i dalje postoji, ali da su potrebe sve veće te zahtijevaju dodatne napore i suradnju.


Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za ekstremno siromaštvo i ljudska prava Olivier De Schutter istaknuo je važnost socijalnih inovacija u borbi protiv siromaštva, navodeći primjere poput zajedničkih vrtova, dijeljenja hrane i modela priuštivog stanovanja.


Dodao je da socijalne inovacije predstavljaju proces demokratizacije i ponovnog preuzimanja društvenih funkcija od države i tržišta, čime zajednice aktivnije sudjeluju u rješavanju socijalnih problema.



Ravnateljica Uprave za gospodarske poslove i razvojnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Irena Alajbeg rekla je da Hrvatska u novom nacionalnom programu razvojne suradnje i humanitarne pomoći naglašava povezanost ljudskih prava, mira, sigurnosti i održivog razvoja.


Istaknula je da razvojna suradnja nije samo financijska potpora, nego ulaganje u otpornost zajednica, mir, dostojanstvo i dugoročnu sposobnost društva da odgovori na krize, pri čemu Hrvatski Caritas ima važnu ulogu zbog prisutnosti na terenu i povjerenja zajednica.


Spomenula je i projekte koje su Ministarstvo i Hrvatski Caritas od 2022. do 2026. provodili u Ugandiji, Zambiji, Libanonu, na Zapadnoj obali, u Boliviji, Betlehemu i Ukrajini.


Pomoć nakon petrinjskog potresa


Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je važnost suradnje države i Caritasa u pomoći najugroženijima.



“Putem Hrvatskog Caritasa želimo doprijeti do onih kojima je pomoć najpotrebnija, jer su upravo župne zajednice često najbolje upoznate s njihovim potrebama”, kazao je Bačić.


Rekao je da je suradnja države i Caritasa rezultirala obnovom za 78 obitelji čiji su objekti stradali u petrinjskom potresu, pri čemu je država pripremila infrastrukturu i temelje, dok je Caritas gradio kuće i sudjelovao u obnovi.


Dodao je da je u sklopu obnove sakralne i kulturne baštine nakon potresa bilo obuhvaćeno 275 projekata, za koje je iz Fonda solidarnosti EU, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna uloženo oko 455 milijuna eura.


Fokus na siromaštvo


Predsjednik Hrvatskog Caritasa msgr. Bože Radoš upozorio je na rastući rizik od siromaštva među najranjivijima.


“Velika je opasnost od siromaštva, kako djece, tako i osoba koje su same ili starije životne dobi”, rekao je Radoš, dodavši da će se Caritas u budućnosti posebno usmjeriti na te skupine.


Istaknuo je i da Caritas “uvijek traži puteve do onih koji su najpotrebniji, posebno onih koji žive izvan urbanih sredina ili nemaju dovoljno prihoda.


Radoš je kao primjer dobre prakse izdvojio obnovu nakon potresa na Banovini, gdje je Hrvatski Caritas surađivao s Vladom i Caritasom Poljske. Rekao je da su zajedno izgradili sedam kuća, a da je Caritas nakon postavljanja 200 modula djelomično ili potpuno obnovio oko 76 objekata.


Istaknuo je i dobru suradnju sa socijalnim ustanovama kojima je osnivač Katolička Crkva, dodavši da su ih sudionici konferencije obišli i prepoznali kao zanimljive primjere rada Hrvatskog Caritasa.


Na konferenciji se raspravlja i o novim pristupima u borbi protiv siromaštva, uključujući socijalne inovacije i jačanje međunarodne suradnje, a sudionici će izabrati i novo vodstvo Caritasa Europa.