Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.


Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.




Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.


Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.


Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.


Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.


Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.


Stručnjaci strahuju od pojave fentanila


Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.


Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.


S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.


Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.


U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.


U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.


Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.