”U tijeku je 21. izdanje, u prvih 20 izdanja uloženo je 15,9 milijardi eura. Trenutno je 8,5 posto duga u rukama hrvatskih građana, oko 4,5 milijardi eura. Uz to, imali smo desetke tisuća novih ulagatelja koji su došli na tržište, tim smo skupinama preusmjerili gotovo 400 milijuna eura kamata na te instrumente”, rekao je Bule zastupnicima u Hrvatskom saboru.




Narodne obveznice, odnosno državni vrijednosni papiri, jedan su od najvažnijih ekonomskih projekta Vlade, napomenuo je Bule.


”Nakon nekoliko desetljeća po prvi puta imamo stabilnu investicijsku klasu, pored nekretnina i depozita, u koju redovito ulažu građani na zadovoljstvo države i, naravno, na korist samih građana”, kazao je.


Govoreći o izmjenama Zakona o tržištu kapitala, državni tajnik je pojasnio kako je glavni razlog njihova donošenja usklađivanje sa europskim Aktom o uvrštenju.


”Akt je dio šire EU politike jačanja tržišta kapitala, cilj je smanjiti administrativno opterećenje izdavatelja, unaprijediti pravnu sigurnost te poboljšati transparentnosti i dostupnosti tržišnih informacija radi zaštite ulagatelja, osobito kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup tržištu kapitala”, naglasio je.


Izmjene zakona podržao je i oporbeni SDP, čiji je zastupnik Boris Lalovac rekao da Europska unije želi jačati svoju financijsku infrastrukturu i biti neovisna o drugima.


”Svi mi imamo kartice, no nijedna transakcija ovih naših kartica u Hrvatskoj ne ide preko europske infrastrukture, nego preko američke. I može se dogoditi, ukoliko vi ne zadovoljite apetite nekih drugih, da vas jednostavno ugase i ne možete obavljati transakcije. Zato Europa razvija digitalni euro, kako bi cjelokupne europske transakcije išle preko europske infrastrukture i da pritom ne ovisi o nikome”, kazao je Lalovac.


Zastupnik vladajućeg HDZ-a Marin Mandarić ustvrdio je da se izmjenama zakona rasterećuju oni koji žele participirati na tržištu kapitala, posebice mala i srednja poduzeća. ”Ono što je najvažnije jest da se smanjuje udio troška same operacije izlaska na tržište i na taj način se očekuje da će više poduzeća odlučiti na tržištu kapitala financirati svoje poslovne aktivnosti i poslovne planove”.


Zastupnik Mosta Božo Petrov zatražio je godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) o učincima novih pravila na male ulagatelje i likvidnost te obveznu evaluaciju zakona nakon dvije godine. ”Hrvatskoj ne treba tržište kapitala kao ukras u nekim strategijama, nego tržište kapitala kao instrument slobode gospodarstva, kao prostor u kojem poduzetnici mogu rasti bez trajne ovisnosti o banci, a građani ulagati uz jasne informacije i poštena pravila”, poručio je.