Mostovac o uvozu radne snage: 'Neka sezona bude lošija, neka propadnu restorani, samo da nema stranih radnika'

Krešimir Rotim, član predsjedništva Mosta, ponovno je izazvao reakcije objavom na društvenim mrežama, ovoga puta komentirajući ulogu stranih radnika u Hrvatskoj. U videu koji je objavio tvrdi kako želi osporiti, kako kaže, „tri najčešća mita“ vezana uz uvoz radne snage.

Rotim je i ranije privlačio pozornost javnosti svojim istupima. Među ostalim, izazvao je kontroverze nakon objave u kojoj je iznio stavove o ustaškom pokretu i logoru Jasenovac, a tada ga je javno branio Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja, ističući da Rotim kao povjesničar ima pravo iznositi vlastita mišljenja.

U novom obraćanju Rotim se usmjerio na pitanja tržišta rada, mirovinskog sustava i gospodarske politike. Između ostalog, poručio je kako smatra da veći broj stranih radnika ne može dugoročno riješiti izazove hrvatskog mirovinskog sustava, a odbacio je i tvrdnje da domaća radna snaga izbjegava posao zbog lijenosti.

Prema njegovu stavu, problem je prije svega u uvjetima rada i visini plaća.

– „Ljudi neće raditi za uvjete koje prihvaćaju samo oni iz najsiromašnijih dijelova svijeta“, poručio je Rotim, kritizirajući poslodavce koji, kako smatra, poslovne modele temelje na jeftinijoj uvezenoj radnoj snazi.

Govoreći o argumentu da bi bez stranih radnika pojedini sektori gospodarstva doživjeli ozbiljne probleme, Rotim je ustvrdio kako Hrvatska ne bi trebala graditi razvoj na modelu koji se oslanja na uvoz radne snage iz udaljenih zemalja.

Posebno je odjeknuo dio njegova istupa u kojem je rekao kako bi prihvatio i negativne gospodarske posljedice ako bi to značilo promjenu postojećeg smjera.

– „Neka turistička sezona bude i slabija, neka dio ugostiteljskih objekata zatvori vrata, a neka se manje gradi stanova čije cijene rastu izvan dosega većine građana“, poručio je.

Kao alternativu sadašnjem modelu Rotim vidi gospodarski razvoj temeljen na ulaganjima, tehnološkom napretku i povratku iseljenih hrvatskih stručnjaka.

U videu se osvrnuo i na buduće promjene na tržištu rada koje bi, smatra, mogao donijeti razvoj umjetne inteligencije, poručivši kako Hrvatska mora dugoročno graditi održiviji model razvoja gospodarstva i tržišta.