Kazao je kako surov filmski program odražava sve veći angažman filmaša na suvremenim događajima – od sukoba u Gazi i ruske invazije na Ukrajinu do uspona milijardera i provedbe imigracijskih zakona u Sjedinjenim Državama.


Najstariji filmski festival na svijetu, koji počinje u srijedu i traje do 12. rujna, tradicionalno označava početak sezone dodjele nagrada, ali mnogi od kandidata za Oscara koje podupiru studiji, a nekoć su bili na njegovu rasporedu, ove godine izostaju.




Slično se dogodilo u svibnju u Cannesu.


“Problem je Hollywood. Suočava se s golemom krizom”, rekao je Barbera agenciji Reuters. “Proizvode manje filmova, koji su usto skuplji. Neki funkcioniraju vrlo dobro, a neki su, naprotiv, komercijalna katastrofa. Dakle, ne znaju što im je činiti.”


Filmski insajderi kažu da su stroži proračuni obuzdali entuzijazam filmskih studija za skupe venecijanske premijere. Istodobno su oprezni prema oštrim kritikama poput onih koje su pokopale nastavak “Jokera” u Veneciji 2024. prije nego što su ga i uspjeli predstaviti publici koja plaća kino-ulaznice.


Moć filmskih zvijezda na crvenom tepihu 


No Veneciji ipak neće nedostajati brojne filmske zvijezde.


George Clooney i Ellen Burstyn dobit će nagrade za životno djelo, a na Lidu se očekuju i Robert Pattinson, Penelope Cruz, Javier Bardem, John Malkovich i Rooney Mara.


Britanske rock zvijezde Liam i Noel Gallagher pojavit će se na premijeri filma “Don’t Look Back in Anger”, dokumentarca o Oasisu i ponovnom okupljanju benda.


Program za 2026. godinu čine nova filmska ostvarenja poznatih redatelja, među kojima su Martin McDonagh, Florian Zeller, Danny Boyle i Werner Herzog. Svi se natječu za Zlatnog lava.


Ovogodišnji će Festival otvoriti Boyleov film “Ink”, drama o tomu kako je 1969. Rupert Murdoch preuzeo britanski tabloidi The Sun, što je pridonijelo pokretanju njegova globalnog medijskog carstva.


Barbera je film naveo kao kandidata za Oscara, kao i filmove južnokorejskog Lee Chang-donga, japanskog Hirokazua Kore-ede i Shinye Tsukamota, još jednog japanskog redatelja koji se predstavlja pričom na engleskom jeziku o Vijetnamskom ratu, “Gospodine Nelson, jeste li ubijali ljude?”.


Redatelji sve češće preferiraju dokumentarce


Dok su Barbera i njegov tim pregledavali rekordnih 4500 prijava za festival, otkrili su da filmaši sve češće svoje objektive okreću prema globalnim problemima poput rata, migracija, klimatskih promjena i pritisaka na demokraciju.


Barbera je rekao da ga je impresionirao ne samo broj, već i sve veća kvaliteta tih dokumentaraca.


“Dokumentarci su toliko snažni u suočavanju s velikim problemima suvremenog svijeta. Nisam mogao a da ih ne pozovem na festival”, kazao je.


Među najiščekivanijim filmskim ostvarenjima je gotovo četverosatni portret Elona Muska, Alexa Gibneyja i film Laure Poitras i Rachel Lauren Mueller “Oni su ovdje” o racijama ICE-a na imigrante u Minnesoti.


Rat u Gazi posebno je zastupljen. Među filmovima koji se bave sukobom i ljudskim žrtvama je i dokumentarac “NAZA”, izraelskog dvojca Yuvala Abrahama i Rachel Szor, koji istražuje smrt palestinskih civila.


“Odabrali smo četiri djela o situaciji u Izraelu i Gazi i o problemu Palestine. Naš je stav sasvim jasan”, istaknuo je Barbera.