Kako ističu u svom priopćenju, od 1. siječnja 2026. banke u Hrvatskoj započele su s primjenom zakonskih izmjena kojima se građanima omogućuje korištenje računa za redovna primanja s paketom besplatnih osnovnih bankarskih usluga. A kako su se, navode, posljednjih dana u javnosti i medijima pojavile nepotpune tvrdnje o primjeni tih zakonskih izmjena, žele dodatno pojasniti nekoliko ključnih činjenica o novom uređenju.


Prije svega, ističu, intencija zakonodavca bila je omogućiti građanima, prije svega onima koji koriste osnovne bankarske usluge, besplatno raspolaganje vlastitom gotovinom, imajući u vidu da su redovna primanja, poput plaće ili mirovine, zakonski obvezna primati putem računa u banci. Zakonskim izmjenama ta je mogućnost omogućena, naveli su.




“Do sada nije zabilježena praksa da se usluge koje za pružatelje predstavljaju stvarne i mjerljive troškove budu besplatne za sve korisnike. U Hrvatskoj je takav model postojao isključivo za socijalno osjetljive skupine, što je uobičajena praksa i u većini država članica Europske unije. Ovim izmjenama pravo na besplatan paket osnovnih usluga prošireno je na sve građane koji to zatraže, bez primjene socijalnih kriterija, pri čemu takvo rješenje ne postoji ni u jednoj drugoj državi članici Europske unije”, napominju iz HUB-a.


Većina banaka nudi internetsko bankarstvo, jer je mobilno skuplje


Novo zakonsko rješenje predviđa i da su banke obvezne u okviru besplatnog paketa ponuditi i jednu digitalnu uslugu, odnosno internetsko ili mobilno bankarstvo.


“Prema informacijama kojima raspolažemo, većina banaka odlučila je u okviru besplatnog paketa ponuditi internetsko bankarstvo, budući da razvoj i održavanje mobilnog bankarstva zahtijeva znatno veća i kontinuirana ulaganja, složenije tehničke nadogradnje te povećane troškove povezane s održavanjem sustava i kibernetičkom sigurnošću. Pristup internetskom bankarstvu omogućuje se uz autentifikaciju putem čitača kartica, fizičkog tokena ili mobilnog tokena (mTokena), ovisno o tehničkim rješenjima pojedine banke i njezinoj poslovnoj politici”, ističu iz HUB-a.


Napominju i da se aktivacija računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga provodi se isključivo na zahtjev klijenta osobno, a to zahtijeva dolazak u poslovnicu kako bi klijentima osigurala jasne, točne i potpune informacije o sadržaju paketa, njegovim razlikama u odnosu na postojeće ili komercijalne pakete te o uslugama koje u paket nisu uključene, s ciljem omogućavanja donošenja informirane odluke u skladu s individualnim potrebama građana.


Banke, navode, u primjeni zakona postupaju jednako kao i kod svih drugih računa i paketa usluga. Postojeći klijenti mogu ugovoriti račun za redovna primanja s besplatnim paketom samostalno, putem punomoći ovisno o sadržaju punomoći i poslovnoj politici ili putem posebne punomoći ovjerene kod javnog bilježnika, dok za poslovno nesposobne osobe ugovor sklapa zakonski skrbnik temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog tijela. Riječ je o standardnim, već uhodanim procedurama koje se primjenjuju i kod ostalih bankarskih proizvoda, bez dodatnih ili posebnih ograničenja za korisnike besplatnog paketa.


Trošak za banke i do 100 milijuna eura godišnje


Račun za redovna primanja s besplatnim paketom osnovnih usluga omogućuje klijentima ravnopravan pristup bankarskim proizvodima u skladu s važećim propisima. Primjerice, ako klijent ispunjava zakonom propisane uvjete, dopušteno prekoračenje može se ugovoriti i na toj vrsti računa, pri čemu se primjenjuje efektivna kamatna stopa koja ne smije biti viša od one za ostale vrste računa. Odluka o odobravanju dopuštenog prekoračenja i njegovoj visini donosi se, kao i kod drugih računa, na temelju procjene kreditnog rizika banke, dodaju u priopćenju.


Kažu i da mogućnost ugovaranja dodatnih usluga uz korištenje određenog paketa, poput kreditnih kartica ili drugih proizvoda, ovisi o sadržaju ponuđenog paketa svake pojedine banke. Pritom, ističu, svaki bankarski paket ima jasno definiran opseg usluga i pripadajuću cijenu. Paketi koji uključuju širi skup usluga – primjerice multivalutne račune, kreditne kartice, veći broj besplatnih plaćanja ili naprednije digitalne funkcionalnosti – u pravilu su namijenjeni klijentima koji takve usluge aktivno koriste, te im omogućuju značajne uštede u odnosu na pojedinačno ugovaranje svake usluge.  S druge strane, paket besplatnih osnovnih usluga osmišljen je upravo za građane koji koriste osnovni skup bankarskih usluga, u skladu s intencijom zakonodavca da im se omogući besplatno raspolaganje vlastitim sredstvima, imajući u vidu da su redovna primanja zakonski obvezni primati putem računa. Razlike između pojedinih paketa odražavaju različite potrebe, navike i razinu korištenja bankarskih usluga, uz mogućnost slobodnog izbora modela koji klijentima najviše odgovara, navode.


“Želimo jasno i nedvosmisleno odbaciti optužbe o navodnim ‘trikovima’ ili svjesnom opstruiranju zakonom zajamčenih prava građana. Banke u Hrvatskoj posluju u skladu s važećim propisima te su započele s primjenom zakonskih izmjena od 1. siječnja, u potpunosti poštujući zakon koji je donesen, iako on za bankarski sektor predstavlja dugoročne, značajne i mjerljive troškove. Iako se procjene mogućeg pada prihoda po ovoj osnovi razlikuju od banke do banke, ovisno o strukturi klijenata i portfelju proizvoda, jasno je da se radi o značajnom i dugoročnom trošku za cijeli bankarski sektor. Taj će se učinak prvenstveno očitovati kroz smanjenje prihoda od naknada i provizija, koje se na razini sektora može procijeniti i do 100 milijuna eura godišnje. Ovakva zakonska obveza banaka da omogućuju korištenje svojih usluga besplatno ne postoji niti u jednoj drugoj državi članici Europske unije i predstavlja značajnu pogodnost za potrošače, na teret bankarskog sustava”, istaknuli su iz HUB-a.