Nakon zatvaranja Dikla građani i prijevoznici zbunjeni: Odlagalište zatvoreno, a CGO ne prima šutu

Tek što je odlagalište Diklo nakon šest desetljeća zatvorilo svoja vrata, pojavili su se problemi na koje se upozoravalo i prije njegova zatvaranja. Građani i prijevoznici koji su godinama građevinski i druge vrste otpada odvozili u Diklo sada pokušavaju pronaći novu lokaciju za njegovo zbrinjavanje, a prema neslužbenim informacijama do kojih je došao Zadarski list, dio njih završava pred ulazom u Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje, iako ondje takav otpad uopće nije dopušteno zaprimati.

Potrebne jasne upute

Situacija je, kako doznajemo, posebno izražena od ponedjeljka, kada su prema CGO-u počeli pristizati kamioni s građevinskom šutom. Pritom pojedini građani i prijevoznici navodno tvrde da su ih na tu lokaciju uputili upravo iz zadarske Čistoće.

Takve informacije izazivaju nezadovoljstvo jer CGO nije zamjena za odlagalište Diklo u smislu prihvata svih vrsta otpada. Centar ima jasno određene uvjete zaprimanja, a prema službenom cjeniku prihvaća miješani komunalni otpad, biootpad te građevinske i izolacijske materijale koji sadrže azbest. Građevinska šuta, glomazni otpad, granje, stabla, kao ni zasebno prikupljena plastika i karton ne mogu se jednostavno dovesti u Centar i ondje odložiti.

Prema neslužbenim informacijama, zaposlenici Centra suočeni su s brojnim telefonskim pozivima i dolascima građana kojima moraju objašnjavati da su upućeni na pogrešnu lokaciju. Problem je što ni sami, ovisno o vrsti otpada, ne mogu uvijek ponuditi odgovor gdje ga je moguće zbrinuti pa se građane dovodi u situaciju da s natovarenim vozilima obilaze različite lokacije.

Zatvaranje Dikla, naime, nije bila iznenadna odluka, već unaprijed najavljen korak u reorganizaciji sustava gospodarenja otpadom. Upravo zato nameće se pitanje kako je moguće da se već prvih dana nakon zatvaranja pojavljuju situacije u kojima građani, obrtnici i prijevoznici ne znaju kome se trebaju obratiti.

Dodatnu težinu cijelom problemu daje činjenica da se dio zabune odnosi i na glomazni otpad, čije je prikupljanje sastavni dio javne komunalne usluge. Građani koji tu uslugu plaćaju imaju pravo očekivati jasne upute o načinu njegova preuzimanja, umjesto da odgovore traže od ustanove koja za takvu vrstu otpada nije nadležna.

Zasebni pogon

Čistoća je u ponedjeljak, 2. studenoga, na svojim službenim stranicama objavila obavijest o zbrinjavanju građevinskog otpada nakon zatvaranja Dikla. Prema tim uputama, građani manje količine građevinskog otpada, do 200 kilograma tijekom šest uzastopnih mjeseci, mogu besplatno odložiti u reciklažnim dvorištima, dok se za veće količine trebaju obratiti tvrtki Mineri d.o.o., koja građevinski otpad zaprima u svojem pogonu u Donjim Biljanama.

Međutim, riječ je o zasebnom pogonu koji nije dio CGO-a, a prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, zabuna oko tih dviju lokacija nije otklonjena ni nakon objave službenih uputa.

Za glomazni otpad Čistoća omogućuje korisnicima besplatan odvoz jednom godišnje, do četiri kubična metra, uz prethodno podnesen zahtjev, dok građanima i dalje stoje na raspolaganju reciklažna dvorišta prema propisanim uvjetima zaprimanja.

No, činjenica da postoje mogućnosti zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada ne umanjuje potrebu da građani o njima budu pravodobno i nedvosmisleno informirani.

Neusklađen sustav

Gradonačelnik Šime Erlić zatvaranje Dikla predstavio je kao važan iskorak kojim se Zadar svrstava među hrvatske gradove koji su nakon otvaranja Centra za gospodarenje otpadom u potpunosti zatvorili svoja stara odlagališta. Takav potez svakako ima ekološku i komunalnu važnost, posebno za stanovnike Dikla koji su desetljećima živjeli uz odlagalište, no zatvaranje jedne lokacije podrazumijeva i osiguravanje funkcionalnog sustava za sav otpad koji se ondje dosad zaprimio.

U konačnici, od građana se očekuje odgovorno razvrstavanje i zbrinjavanje otpada, ali jednaka se odgovornost mora zahtijevati i od gradskog komunalnog sustava. Za peti najveći grad u Hrvatskoj nije dovoljno zatvoriti staro odlagalište i objaviti upute na internetskim stranicama ako u praksi građani i dalje ne znaju kamo s otpadom.

Od Čistoće i Grada Zadra očekuju se konkretni odgovori o tome kako je organiziran prihvat preostalih vrsta otpada, jesu li upoznati s dolascima građana na pogrešnu lokaciju te na koji će način spriječiti da teret neusklađenosti sustava snose upravo građani i prijevoznici.