Samo 46 posto Zadrana do većine odredišta stiže za 15 minuta: Prošle godine rezultat je bio znatno bolji

Godinu dana nakon što je ponio titulu najboljeg 15-minutnog grada u cijeloj regiji i ostavio iza sebe sve konkurente, Zadar je ove godine ostao bez krune. Tron mu je preuzela Pula, a prošlogodišnji prvak Zadar pao je čak na deveto mjesto. Pad je vidljiv i u brojkama: u istraživanju Friendly City Index 2025., u kojem stanovnici gradova regije ocjenjuju stižu li do svakodnevnih odredišta unutar 15 minuta, Zadar je lani pobijedio s približno 54 posto ispitanika. Ove je godine udio Zadrana koji svakodnevna odredišta dosežu unutar četvrt sata pao na 46 posto.

Pula je odnijela apsolutnu pobjedu među 62 grada u 11 zemalja: čak 60 posto Puljana do većine svakodnevnih odredišta stiže unutar 15 minuta. Takav ritam grada nije slučajnost jer kratke udaljenosti i kružni tokovi, koji su u Puli na mnogim ključnim raskrižjima zamijenili semafore, omogućuju protočniji promet bez dugog čekanja. Ispred Zadra smjestili su se i Split i Osijek, koji s 50 posto dijele četvrto i peto mjesto.

Zagreb je i ove godine pao na testu 15-minutnog grada. Većina ispitanih Zagrepčana smatra da je glavni grad još uvijek daleko od vizije grada na dohvat četvrt sata pa se našao pri dnu ljestvice, na 50. mjestu, s rezultatom od 18 posto.

15-minutni grad: ideal koji većini još izmiče

Rezultati istraživanja, koje je na inicijativu Bolta provela tvrtka Syno International u 62 grada u Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Bugarskoj i Azerbajdžanu, pokazuju da građani najbolje plasiranih gradova žive svakodnevicu kakvu mnogi priželjkuju: onu u kojoj manje vremena odlazi na put, a više ostaje za obitelj, prijatelje i slobodno vrijeme. Ljestvica 15-minutnih gradova temelji se na udjelu ispitanika koji do većine svakodnevnih odredišta stižu unutar četvrt sata.

– Ideja 15-minutnog grada posljednjih je godina postala globalni urbanistički ideal: život u kojem su posao, škola, trgovina, liječnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni unutar četvrt sata hoda, vožnje biciklom ili javnim prijevozom. Za većinu stanovnika obuhvaćene regije taj ideal ipak ostaje nedostižan, istaknula je Sanja Babić, PR Manager Bolta za Hrvatsku te dodala:- Regija i dalje živi u ritmu 30-minutnih gradova: tek 23,8 posto ispitanika do većine uobičajenih odredišta stiže unutar 15 minuta, dok gotovo svaki drugi, njih 48,32 posto, za svakodnevni put izdvaja do pola sata.

Ovogodišnja analiza proširena je i na Pulu i Dubrovnik, čime je broj obuhvaćenih hrvatskih gradova povećan s pet na sedam. Iza Pule, Splita, Osijeka i Zadra slijede Rijeka na 16. mjestu s 38 posto, Dubrovnik na 38. mjestu s 23 posto te Zagreb kao posljednji među hrvatskim gradovima.

Zadar gotovo osam puta ispred Bukurešta

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se rumunjski Bukurešt, koji je zauzeo posljednje mjesto u istraživanju. U Bukureštu samo šest posto stanovnika do odredišta stiže unutar četvrt sata, što znači da je taj udio u Zadru gotovo osam puta veći, a u Puli čak deset puta veći nego u rumunjskoj prijestolnici. Među glavnim gradovima najbolje je prošla Bratislava, no i ona s rezultatom od 26 posto zauzima tek 30. mjesto ukupnog poretka.

Rezultati istraživanja pokazuju da veličina grada nije jedini čimbenik koji određuje koliko je život u njemu praktičan. Uz gustoću naseljenosti, važnu ulogu imaju kvaliteta gradske infrastrukture, povezanost javnim prijevozom, sigurne pješačke i biciklističke rute, raznovrsni sadržaji u kvartovima te dostupnost alternativnih oblika mobilnosti, poput taksija.

O Friendly City Index-u

Friendly City Index međunarodno je istraživanje koje uspoređuje kvalitetu života u gradovima Srednje i istočne Europe onako kako je vide sami stanovnici: koliko im vremena treba do posla, obrazovnih, zdravstvenih i sportskih ustanova ili trgovine, koliko su im blizu zelene površine, kakva je biciklistička te prometna infrastruktura. Istraživanje je na inicijativu Bolta provela tvrtka Syno International, a ovogodišnje izdanje obuhvaća 62 grada u 11 zemalja: Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Bugarskoj i Azerbajdžanu. Ljestvica 15-minutnih gradova temelji se na udjelu ispitanika koji do većine svakodnevnih odredišta stižu unutar četvrt sata.

Građani se u gradove sele zbog praktičnosti, no ubrzan rast i razvoj gradova može svakodnevni život učiniti izazovnijim. Zato je koncept 15-minutnog grada dobra provjera stvarnog stanja: pokazuje gdje gradovi uspijevaju, a gdje ima prostora za poboljšanja. Recept za uspjeh pritom je gotovo univerzalan: manje gužvi, bolji javni prijevoz i više dostupnih alternativa osobnom automobilu. Ako ljudi svakodnevno provode više vremena putujući, to ukazuje na negativne posljedice urbanog planiranja koje se na kraju odražavaju na kvalitetu života, od kućnog budžeta do zdravlja.