Hrvatska će na samitu u Washingtonu upozoriti NATO na Srbiju: “Osvijestit ćemo sve članice”

Hrvatska na sljedećem samitu NATO-a u srpnju u Washingtonu želi osvijestiti kod svojih saveznika hibridni rat i djelovanje ruskih saveznika u svom susjedstvu, u jugoistočnoj Europi, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar obrane Ivan Anušić.

“Mi na samitu u Washingtonu želimo staviti na stol i osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe”, rekao je Anušić u izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.

“Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u”, dodao je ministar obrane.

Istaknuo je da se s takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti spomenute ruske saveznike da to rade.

“Ne mogu sjediti na dvije stolice”

“Drugim riječima rečeno, da ne mogu sjediti na dvije stolice”, rekao je ministar.

Dodao je da je hrvatsko bliže susjedstvo i ono malo dalje jugoistočno područje trusno u sigurnosnom smislu i da to kontinuirano podupire Rusija.

Na pitanje hoće li biti u pratnji predsjednika ili premijera na tom samitu, Anušić je rekao da je pitanje tko će biti ministar obrane nakon izbora.

Sastanak na vrhu u Washingtonu se održava od 9. do 11. srpnja ove godine.

Priprema samita u Washingtonu bila je jedna od tema sastanka ministara obrane kao i nastavak pomoći Ukrajini te povećanje vojnih proračuna država članica, koje se ponovno našlo u središtu pozornosti nakon izjava vjerojatnog republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u Donalda Trumpa.

Inicijativa za streljivo

Hrvatska je pristupila inicijativi za nabavu i proizvodnju streljiva i protuzračnih raketa koje je pokrenula Velika Britanija.

Inicijativa za višenacionalnu nabavu streljiva odnosi se na topničko, tenkovsko, minobacačko streljivo kao i teške bombe i streljivo srednjeg i malog kalibra.

Inicijativa za nabavu protuzračnih raketa otvara i mogućnost nabave radara i senzora te nudi mogućnost licencirane i kooperativne proizvodnje.

Ove dvije britanske inicijative potpisalo je 19 država članica NATO-a, Finska i Sjeverna Makedonija pristupili su jedino inicijativi za streljivo, a 4 države – SAD, Ukrajina, Italija i Kanada odlučile su se za status promatrača.

“Potpisali smo pismo namjere koje nas zasad ne obvezuje ništa posebno, ali smisao je da u tom krenemo i radi se o kvalitetnijoj, lakšoj, bržoj i jeftinoj nabavi streljiva, naoružanja, konkretno protuzračnih raketa”, rekao je Anušić.

Dodao je da nije samo stvar o nabavi nego i u jačanju vlastite proizvodnje naoružanja i streljiva, vlastite obrambene industrije, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.

O uvođenju vojnog roka

Na pitanje o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj, Anušić je rekao da je to iznimno složeno pitanja i da se sasvim sigurno u to neće krenuti ove godine.

Rekao je da se priprema kompletna dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna rasprava.

“To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman, skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i pripremiti kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka. To je nešto što zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine”, rekao je Anušić.

Istaknuo je da je vraćanje služenja vojnog roka prva tema u cijeloj Europskoj uniji i u NATO-u, te da je riječ o korisnom projektu čiju provedbu otežava politiziranje.

“Kod nas to postaje politička tema jer su izbori pred vratima, a to smo željeli izbjeći”, rekao je.

Izdvajanje za obranu

Anušić je kazao da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnuti cilj o izdvajanju za obranu dva posto BDP-a te da se vojni proračun svake godine povećava.

Međutim, povećava se i BDP-a jer hrvatsko gospodarstvo snažno raste, a s tim raste i izdavanje kako bi se dosegnuo cilj od dva posto.

“Nije jednostavno to preko noći napraviti, riječ je o ogromnim sredstvima, ali Hrvatska je od 2016. do danas povećala ukupna izdvajanja za modernizaciju i opremanje oružanih snaga za 122 posto”, istaknuo je Anušić.

Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja “sada vodi bitku za sve nas”, da je Hrvatska do sada poslala vojne pomoći u iznosu od 185 milijuna eura i da će to nastaviti raditi. Istaknuo je važnost jedinstva i odlučnosti saveznika da nastave pomagati Ukrajini.