Vrhovni sud prijavio Turudića zbog kršenja Kodeksa sudačke etike

Predsjednik Visokog kaznenog suda u srijedu je uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda podnio nadležnom sudačkom vijeću pritužbu protiv suca tog suda Ivana Turudića zbog povrede Kodeksa sudačke etike, izvijestio je u četvrtak najviši sud.

U priopćenju navode kako prema izjavama proizlazi da se sudac Turudić više puta sastajao s osobom protiv koje je pokrenuta istraga čime je po ocjeni predlagatelja prekršio Kodeks sudačke etike.

“Napominjemo da je proces izbora glavnog državnog odvjetnika u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Međutim, sve dok glavni državni odvjetnik ne stupi na dužnost na koju je izabran on je do tada sudac i za ocjenu postupaka suca nadležna je isključivo sudbena vlast (predsjednici sudova, sudačka vijeća i Državno sudbeno vijeće)”, dodaju u priopćenju.

Nakon što su u medijima objavljene poruke koje je sudac i tada kandidat, a u međuvremenu i novoizabrani glavni državni odvjetnik Turudić razmjenjivao s Josipom Pleslić, nekada Rimac, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) Darko Milković izjavio je da to tijelo nije ovlašteno komentirati ono što bi se moglo pojaviti u nekom postupku.

“Sve ono što se može eventualno pojaviti u nekom postupku pred DSV, to DSV nije ovlašten komentirati sukladno praksi Europskog suda pravde”, naveo je kratko Milković u odgovoru Hini.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić ranije je medijima kazao da će provjeriti navode iz tiska te nakon toga donijeti odluku o eventualnom pokretanju stegovnog postupka protiv Turudića. Slično je novinarima kazao i predsjednik Visokog kaznenog suda Željko Horvatović koji po zakonu također može pokrenuti stegovni postupak protiv suca Visokog kaznenog suda.

Nakon izbijanja afere Jutarnji list je, pozivajući se na neimenovani izvor, objavio da će Dobronić zatražiti sve podatke koji su proteklih dana izašli u javnost, a ozbiljno kompromitiraju Turudića te zapisnike i snimke njegovih izjava, posebno onih koje je davao pred saborskim Odborom za pravosuđe kako bi se utvrdila istinitost njegovih tvrdnji.

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je potom da je biranje glavnog državnog odvjetnika dio političkog postupka koji se ne odnosi na sudbenu vlast. U priopćenju su istaknuli da sudac mora izbjegavati svako ponašanje koje je nedostojno i koje stvara dojam nedoličnosti sudačkom položaju, prihvaćajući i ona ograničenja koja bi se drugim građanima činila opterećujućima.