Petak, 13. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

HGK podržava lagano povećanje broja vezova u lučicama

06.04.2019. 17:00
HGK podržava  lagano povećanje  broja vezova u  lučicama


Hrvatska gospodarska komora okupila je jučer  u D-marin Sukošan Bibinje predstavnike hrvatskih marina. Tom prilikom predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak osvrnuo se na posljednje rezultate Državnog zavoda za statistiku o kapacitetima i poslovanju luka nautičkoga turizma u 2018. No iznad svega Lisjak se osvrnuo  na glavnu aktivnost udruženja, pripremu novog Zakona o pomorskom  dobru koji, nažalost, neće biti gotov do početka sezone.
– Nažalost, taj zakon još nije ušao u saborsku proceduru. Između više  prijedloga, jedan od bitnih stvari koje smo tim zakonom željeli definirati  jest otvaranje mogućnosti obeštećenja potencijalnih koncesionara kojima ističe koncesija, a nisu uspjeli amortizirati svoja ulaganja. No moram  istaknuti da su naši prijedlozi i sugestije uvaženi u Ministarstvu mora.  Ima tu još nekih inicijativa u vezi sportskih i komunalnih luka, rekao je   Lisjak dodajući kako je bilo naznaka krajem prošle godine da će materijal ući u saborsku proceduru, ali bi danas bili zadovoljni da se to dogodi  do kraja ove godine.


Novi Zakon o pomorskom dobru
Ekspanzija hrvatskog turizma prošlih godina zabilježila je i ekspanziju  nautičkog turizma. Hrvatski akvatorij sve više postaje prenapučen. Lisjak je kazao kako je HGK još 2009. sudjelovao u izradi Strategije nautičkog turizma Hrvatske od 2009. do 2015. Nažalost, priznaje Lisjak, taj  papir nije zaživio.
– Došli smo tad do modela 5-5-5. Prema tom modelu, postojeći kapacitet nautičkih luka povećao bi se za pet tisuća vezova. To bi se napravilo  u postojećim marinama, gdje prostorni planovi, studije utjecaja na okoliš te sinergija s lokalnim stanovništvom to dozvoljavaju. Realiziralo bi se  i pet tisuća vezova u novim marinama na na novim lokalitetima te pet tisuća tzv. suhih vezova. Jako smo bili angažirani oko te strategije koja je  jamčila održivi rast i sve veći broj nautičara, ali je zapelo na preklapanjima ovlasti, što se napose odnosi na lokalnu samoupravu i na prostorne  planove, nastavio je predsjednik ovog udruženja.
No Lisjak ističe nadu u postojeću strategiju koja se u mnogome oslanja na tri petice. No trenutačno se održava postojeće stanje, a  Lisjak ističe da to i nije tako loše. Puno lošije bi bilo da se upadne u hiperinflaciju  vezova koji smanjuju cijenu, ali i kvalitetu. HGK podržava lagano povećanje broja vezova jer je Hrvatska jedna od najpoželjnijih čarter destinacija na svijetu. Aktualna investicijska klima, koliko god to loše zvučalo,  održava ovakvu politiku ne dozvoljavajući ekspanziju koja bi zagušila  perjanicu hrvatskog turizma. No je li već sad hrvatski Jadran prenapučen  nautikom da bi svako povećanje bilo opasno, za Lisjaka je to relativan  pojam.


Hrvatska ima premalo vezova
– Ako uzmemo broj vezova u Hrvatskoj po kilometru obale, onda smo  na samom začelju. Mi imamo premali broj vezova. No istina je kad sva ta  plovila isplove na uski pojas uz obalu, stvarno se vidi šuma plovila. No  osobno mislim da to nije prevelika napučenost. Definitivno to nije opasnost za okoliš. Stigmu da su nautičari zagađivači mora,  već smo maknuli  iz percepcije javnosti. Svaka naša marina ima pročišćivač otpadnih voda. Mnoge od njih dobivaju Plavu zastavu, a i sami menadžmenti marina su svjesni da maksimalno treba zadržati čisti okoliš. Uostalom, klijenti hrvatskih marina su sve više ljudi koji traže takav pristup, kazivao je  predsjednik Udruženja.
Prema očekivanjima HGK, nautička sezona bit će na razini  prošle godine, bez spektakularnih promjena. Istina, 2018. je zabilježen veliki pad  tranzitnih plovila, poglavito ulaskom Italije u laganu recesijsku zonu. Taj  pad očekuje se i ove sezone, ali raduje popunjenost stalnih vezova na istom razdoblju, uz lagani porast od 1,3 posto.




Program Bicikli u marinama
Tijekom jučerašnjeg skupa prezentiran je i program Bicikli u marinama. Nautičarima bi se ponudili električni bicikli, ali ne samo za komunikaciju unutar marine, nego  i za obilazak kulturnih znamenitosti. D-marin Sukošan – Bibinje, prema Seanu Lisjaku,  bila bi idealna za takvu ponudu gdje bi nautičari laganom vožnjom mogli ne samo obići susjedna mjesta, već i kulturne znamenitosti grada Zadra.