Građani s prihodima do 1.500 kn morali bi biti oslobođeni pristojbe

Prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji bio je tema jučerašnje konferencije za medije zadarske Županijske organizacije HSU-a – kao svojevrsni nastavak nastojanja ove stranke da pomogne socijalno ugroženim građanima, prije svega umirovljenicima. Osim toga, kako je uvodno istaknuo Branislav Jelenić, predsjednik ŽO HSU-a, njegova stranka odlučila je cijelu godinu posvetiti borbi protiv siromaštva »koje je u Hrvatskoj već odavno prestalo biti prijetnja i postalo tužna stvarnost«.

Veliki broj ovrha
– Krajem prošle godine priveli smo kraju akciju potpisivanja peticije protiv poskupljenja dopunskoga osiguranja i za povećanje cenzusa u kojoj smo prikupili više od 50 000 potpisa sugrađana koji su prepoznali problem. Sakupljene potpise pridružujemo Prijedlogu zakona u kojem tražimo da se nakon punih 15 godina cenzusi promijene tako da svi samci kojima mjesečni prihod ne prelazi 2340 kuna i svi članovi kućanstva koji imaju 1830 kuna budu oslobođeni plaćanja police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Tijekom akcije znali smo čuti i komentare da je nepotrebno boriti se za tako mali iznos od svega 70 kuna mjesečno. Iznos možda jest malen, ali su i prihodi ljudi za koje se borimo mali. Ono što je vama sitnica, mnogima je puno. Stavite se na mjesto nekoga tko raspolaže s 2.000 kuna mjesečno i pokušajte poplaćati sve što se od vas traži da biste bili na toplom, sigurnom, siti i uključeni u život svoje zajednice. Vrlo teško, ponekad i nemoguće, zaključio je Jelenić dodajući kako spomenuto stanje potvrđuje i velik broj ovrha, od čega više od 100.000 godišnje samo HRT-a.
Stoga je najavljen i novi prijedlog zakona o dopuni Zakona o HRT-u koji će u proceduru uputiti zastupnici Silvano Hrelja i Tomislav Žagar.
Predlaže se, naime, socijalna mjera prilagođavanja mjesečne pristojbe HRT-u navedenim cenzusima (2340/1830).
O Zakonu o HRT-u govorila je Marija Oštarić, dopredsjednica ŽO HSU-a.

Pravednije pristojbe
– Prema Zakonu o HRT-u svi vlasnici prijamnika obveznici su plaćanja mjesečne pristojbe koja se utvrđuje prema prosječnoj plaći i već niz godina iznosi 80 kuna iako se u posljednje vrijeme sve glasnije i češće s Prisavlja čuje da im treba više jer 1,2 milijarde kuna koliko dobiju od pristojbi nije dovoljno za kvalitetan program. Pitamo se je li opravdano da je razlika između pristojbe u Hrvatskoj i one u Sloveniji svega 15 kuna dok je slovenska prosječna plaća veća za 1.700 kuna, a prosječna mirovina za 2.265 kuna?Zašto se u Irskoj u kojoj je mjesečna prosječna plaća veća od 20.000 kuna traži samo 19 kuna više, zapitala je Oštarić naglasivši kako u HSU smatra da je nepravedno i socijalno neosjetljivo u državi s toliko siromašnih stalno izjednačavati namete i potraživanja, te da je nerazumno u državi s takvom razlikom između prosječne plaće i prosječne mirovine (prosječna mirovina čini svega 40% prosječne plaće) određivati mjesečnu pristojbu prema plaći.
Stoga HSU predlaže da vlasnici prijamnika samci čiji mjesečni prihod nije veći od 2.340 kuna te članovi kućanstva čiji mjesečni prihod nije veći od 1.830 kuna plaćaju mjesečnu pristojbu HRT-u u iznosu od 40 kuna, a da se svi građani s mjesečnim prihodima do 1.500 kuna u cijelosti oslobode plaćanja mjesečne pristojbe (oni sada plaćaju 40 kn).
– Tako određeni cenzusi realni su, precizni i pravedni te se približavaju granici siromaštva. U svojoj borbi i aktivnostima idemo prema cilju da ljudi koji žive ispod granice siromaštva budu zaštićeni i uključeni u društvo. Mi nismo ni rušitelji ni populisti: ne zazivamo potpuno ukidanje pretplate jer uvažavamo i prepoznajemo vrijednost i važnost javne radiotelevizije. Imamo razumijevanja za sve iskazane potrebe HRT-a, poštujemo kreativnost i slobodu medija, ali to isto razumijevanje i poštovanje tražimo za umirovljenike i radnike slabijeg imovinskog stanja, zaključila je Oštarić.