Nedjelja, 21. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

32 C°

Grad će pomoći mještanima Dračevca kojima su izbrisana kmetska prava

13.02.2011. 23:00
Grad će pomoći mještanima Dračevca kojima su izbrisana kmetska prava


Prijepisom zemljišne knjige u elektronski oblik izbrisana su kmetska prava naših sugrađana koja im daju osnovu da se upišu kao vlasnici. Upisala se država i tako je osamdesetak građana u Dračevcu ostalo bez svoje starine, rekla je Antičević Marinović
Na sjednici Gradskog vijeća održanoj u petak gradonačelnik Zvonimir Vrančić prihvatio je inicijativu vijećnice Ingrid Antičević Marinović (SDP) koja je zatražila da gradske vlasti pomognu građanima Dračevca. Vrančić je prihvatio više inicijativa, kako HDZ-ovih tako i SDP-ovih vijećnika, a priznao je i kako ga je ona njegove stranačke kolegice Tatjane Smith Savić zatekla. Gradonačelnik nije pritom prihvatio baš svaki prijedlog koji je došao od članova njegove stranke pa se, primjerice, Nediljko Pavlović morao zadovoljiti zaobilaznim neprihvaćanjem sugestije o ukidanju naplate parkiranja na Poluotoku tijekom zimskih mjeseci.
– Molim vas zaštitite naše sugrađane na Dračevcu koji su, ne potezom pera, nego klikom miša ostali bez svoje imovine. Koalicijska vlada je 2002. godine podigla kredit od 27 milijuna eura kod Svjetske banke da bi se zemljišna knjiga preoblikovala u elektronski oblik. Cilj i smisao je bio da se, nakon što se uskladi katastar sa zemljišnim knjigama i nakon što dobijemo stvarno stanje u zemljišnim knjigama, novac troši na prijepis sređenog stanja zemljišne knjige u elektronski oblik. Nažalost, novac se trošio uludo, pa su se prepisivale stare knjige. U Zadru se dogodilo nešto još puno gore. Prijepisom u elektronski oblik izbrisana su kmetska prava naših sugrađana koja njima daju osnovu da se upišu kao vlasnici. Nažalost, sada postoji dualitet zemljišnih knjiga, elektronska knjiga ima prednost, a tamo su izbrisana kmetska prava i upisala se država i tako je osamdesetak građana u Dračevcu ostalo bez svoje starine. Još je 1870. ili 1871. agrarnom reformom to je zemljište pripalo njima, a oni su sada izloženim dugotrajnim parnicama, rekla je Antičević Marinović.
– Prihvaćam vašu inicijativu i pomoći ćemo na svaki način na koji možemo, obećao je Vrančić.
Osniva se Centar za volonterstvo
Gradonačelnik je prihvatio i inicijativu Maje Pletikose (HDZ), inače ravnateljice Doma za starije osobe “Sv. Frane” o osnivanju Centra za volonterstvo. Pletikosa je istaknula kako je 2011. godina proglašena Europskom godinom volontiranja.
– Milijuni Europljana bave se volonterstvom, svojom solidarnošću donose pozitivne promjene u društvu. Volonterstvo pruža mogućnost za učenje, jer kroz volonterske aktivnosti ljudi mogu steći nove vještine, čak i poboljšati izglede zapošljavanje. Iako besplatno, volontiranje nije aktivnost bez troškova, ono treba ciljanu podršku volonterskih organizacija, vlasti na svim razinama i poslovnog sektora. Udruga socijalnih radnika Zadar već niz godina afirmira volonterstvo kroz partnerstvo s studentskim projektom “Volontiram”. Organiziramo različite humanitarne akcije, i proveli smo istraživanja u cilju organiziranja Centra za volonterstvo. U 2010. godini registrirane su aktivnosti 240 volontera, godišnji raspon sati po volonteru je od pet do tristo sati. Volonteri su odradili oko 6.300 sati, što je prema najnižoj studentskoj satnici iznosi preko 160.000 kuna. Oni su doprinijeli našem gradu taj iznos. Većina volontera su iz studentske i učeničke populacije, najviše su volontirali s osobama s posebnim potrebama, sa starijima i na zaštiti okoliša. Udruga je uz potporu Grada dobila prostor i opremila ga, ostvareni su svi preduvjeti za osnivanje Centra. Došlo se do zida jer je sljedeći korak osiguravanje sredstva za financiranje koordinatora. Iako se radi o volonterstvu, koordinator ne može biti volonter ako će se raditi ozbiljno, rekla je Pletikosa.
Napominjući kako volonterstvo doprinosi ugledu grada u uljudbenom smislu, Vrančić je izrazio nadu kako će angažman koordinatora iziskivati manja financijska sredstva.
Također na inicijativu vijećnice Pletikosa, koja je zatražila i angažman prometnog policajca u najprometnijim satima na raskrižju kod Parka Vruljica, Vrančić je obećao i kako će pročelnik UO za komunalne djelatnosti Jure Zekanović u dogovoru s policijom pronaći rješenje.
Zekanović će na teren i u bivši Pitomački restoran. To je, naime, gradonačelnik obećao Željku Ivančeviću (SDP) koji je tražio da Sveučilište dovede u red zgradu bivšeg Pitomačkog restorana na koja se nalazi na području budućeg kampusa za koju je napomenuo kako je ne samo derutna, već i opasna, puna smeća i narkomanskih igala.
Smith-Savić želi da GSS naplaćuje spašavanja
– GSS za akcije spašavanja od povrijeđenih ne naplati niti jednu kunu. Takve akcije spašavanja ponekad koštaju porezne obveznike i do 100.000 kuna, dok se unesrećeni slikaju za novine, vrate kući, nitko ih niša ne pita, vrate dogodine i opet naprave istu stvar. Prošle je godine zadarski GSS imao 58 uspješnih akcija spašavanja, i da je naš Velebit u Austriji od njih bi se moglo naplatiti oko 174.000 eura, jer jedno prosječno spašavanje na daleko jednostavnijem terenu iznosi oko 3.000 eura, što je oko 1,3 milijuna kuna, ili deset puta više od iznosa kojeg Grad uplaćuje GSS-u za 2011. Iako je GSS neprofitna organizacija i za njih je, kako vole reći, najveća nagrada spašen život, nema ništa loše da i oni koji riskiraju vlastiti život da bi pomogli drugom počnu naplaćivati usluge. Tu se krije poveća suma novca koja bi prije svega pomogla njima da se ekipiraju i opreme. U Zakonu o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja postoji mogućnost naplate i mislim da je treba iskoristiti. U Zakonu postoje i kaznene odredbe gdje se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna mogu kazniti za prekršaj oni koji ugrožavaju vlastiti život, život i imovinu drugih osoba i ne pridržavaju se uputa Hrvatske gorske službe spašavanja, rekla je Smith-Savić pitajući je li ikom od unesrećenih ikad naplaćena takva kazna.
– Zatekli ste me s vašom inicijativom, ne znam koliko je ostvariva, proslijedit ćemo je. Mogu reći da mi je drago što imamo kvalitetno organiziranu Gorsku službu spašavanja u kojoj rade dragi ljudi, puni potrebe za pomaganjem drugima i koji uživaju što mogu raditi hvalevrijedan humani posao, odgovorio je Vrančić napominjući kako se ne bi upuštao u to hoće li GSS naplaćivati svoje usluge, ali kako načelno vjeruje “da to i dalje treba biti humanitarna djelatnost od javnog interesa”.
Pavlović za besplatni parking
Također je kazao kako je prihvatio inicijativu GSS-a za izgradnjom heliodroma u Gaženici gdje bi bila smještena i njihova centralna zgrada.
Nediljka Pavlovića (HDZ) zanimalo je ima li šanse da Hrvatske vode ipak povuku uskraćivanje suglasnosti na izgradnju Županijskog centra za gospodarenjem otpadom u Biljanima Donjim te postoji li alternativa toj lokaciji.
– Hrvatske vode predložile su lokaciju koja je udaljena do dva kilometra od prvotne lokacije, koja je potpuno nepropusna i nema nikakvih podzemnih komunikacija i idealna je za gradnju Centra. Nadam se da ćemo što prije izići na pravi put, a taj put je prihvaćanje izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Benkovca, to jest predložene nove lokacije i, shodno tome, Prostornog plana Zadarske županije, s sve do sada rađene studije bi skoro u cijelosti vrijedile i za novu lokaciju i ne bi se izgubilo previše vremena, odgovorio je Vrančić.
Pavlović je predložio da se u cilju oživljavanja Poluotoka, s obzirom da trgovački centri građanima omogućavanju besplatno parkiranje, osnuje stručno povjerenstvo koje bi osmislilo nove sadržaje na Poluotoku i koje bi “možda redefiniralo način naplate parkiranja na Poluotoku.
– Ne bih se iznenadio ni ako bi se predložilo ukidanje naplate parkiranja, sugerirao je Pavlović, no Vrančić mu je odgovorio kako Zadar ima fazu turističke sezone i fazu izvan sezone, dodao kako će se svi tome trebati prilagođavati, ali i kako će biti potrebno osmisliti neka događanja koja će pripomoći Poluotoku u razdoblju od studenog do siječnja.
Sabina Glasovac (SDP) od gradonačelnika je zatražila da poduzme nešto kako bi Turističko vijeće TZ Grada Zadra koje je odbilo s 10.000 kuna financirati projekt “Zadre zašto te volim” promijenilo stav, a Vrančić je autorima projekta poručio da će im Grad pomoći te da se, ukoliko se doista radi o 10.000 kuna, jave pročelniku UO za kulturu i šport Radovanu Dunatovu.
Ivo Gregov (HNS) tražio je odgovor na pitanje je li točno je jedan od pravnih sljednika “Autotransporta” pokrenuo postupak za naknadu štete ili sličan zahtjev zbog rušenja starog autobusnog kolodvora kojeg smatra svojim vlasništvom, na što mu je Vrančić odgovorio kako to prvi put čuje.
Na pitanje Denisa Karlovića (HDZ) gradonačelnik je odgovorio kako će kroz dva do tri mjeseca Grad izići s prijedlogom kupnje Bagatovog igrališta te će se pred Gradskim vijećem naći izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja tog područja kojim će se riješiti i pitanje dvorane Tehničkog školskog centra.
 


Grad neće džonom zbog groblja


Na pitanje Šime Vulelije (SDP) kojeg je zanimalo “zbog čega groblje na Belafuži nema zakonski riješen status”, gradonačelnik Zvonimir Vrančić je odgovorio kako je bilo više pokušaja da se ono dovede u zakonske okvire.
– Groblje na Belafuži nije jedino, ima više prigradskih groblja koja imaju neriješen status. U Petrčanima je prošle jeseni bio sazvan zbor građana i predlagali smo da upravljanje grobljem preuzme gradsko poduzeće “Nasadi”, što je izazvalo pravu pobunu građana. Oni se boje da će ostati bez svojih grobnih mjesta, da će se grobnice prodavati. Slično je bilo i na Belafuži i gradska uprava nije htjela tjerati mak na konac, rekao je Vrančić, dok je predsjednik Gradskog vijeća Živko Kolega dodao kao grobljem na Belafuži udruga građana upravlja dobro.
– Nismo htjeli ići džonom, iako nas zakon na to prisiljava, ali pri donošenju zakona nije se mislilo na ovakve stvari. Pratimo situaciju i treba vidjeti hoće li ljudi koji vode takve udruge možda prestati biti u punoj snazi, pa će Grad onda uskočiti, zaključio je Kolega.