Fizičko nasilje u padu, verbalno i “internetsko” u porastu

U našoj školi je fizičko nasilje gotovo iskorijenjeno, jer među učenicima se stvorila svijest da fizičkom obračunu nije mjesto u školi. No ono drugo, verbalno nasilje i danas popularno takozvano elektronsko nasilje i dalje postoji, kazala je psihologinja Jagoda Gauta

Potresni napisi u medijima o nasilju među mladima, vrlo često u školama, svakodnevno uznemiruju javnost stvarajući lošu sliku o svijetu u kojem odrastaju današnja djeca. Odakle takvo destruktivno ponašanje te koji su razlozi njegova porasta, najčešća su pitanja koja danas postavljaju roditelji, ali i školski nastavnici, pedagozi i psiholozi. Pa iako su poznati slučajevi brutalne agresije među učenicima u drugim dijelovima Hrvatske, na zadarskom području, nasreću, takvi primjeri nisu zapamćeni, što ističu i u nekim zadarskim osnovnim i srednjim školama.
Škola bez nasilja
Podsjetimo i na brojne preventivne programe na kojima posljednjih godina rade i Vladine i nevladine organizacije, a jedan od takvih programa, koji se pokazao vrlo uspješnim, projekt je pod nazivom “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” u organizaciji UNICEF-a. S obzirom na to da je među školama u Hrvatskoj koje su dobile UNICEF-ovo priznanje “Škola bez nasilja” i zadarska OŠ Šime Budinića, o njegovu provođenju i rezultatima govorila je Jagoda Gauta, psihologinja u toj školi i jedna od koordinatorica samog programa.
– Ovaj program provodimo od 2007. godine, a njegovu evaluaciju posljednji put smo radili 2009. godine koja je pokazala izuzetno pozitivan učinak samog programa, jer bilo je evidentno da je postotak učenika koji su skloniji nasilnom ponašaju znatno smanjen. S obzirom na to da je UNICEF sada evaluaciju programa prepustio lokalnoj zajednici, ne znam kad će ona biti provedena, ali prema procjeni donesenoj na temelju opažanja mogu reći da su rezultati programa itekako vidljivi, kazala je Gauta, pojasnivši da je vidljivo da su svi učitelji problem nasilja među učenicima shvatili u cjelini te ga kroz razgovore i radionice uspješno prenose učenicima koji sada shvaćaju da se takvo ponašanje ne tolerira.
Istaknula je također da je jasno da niti jedan program neće učiniti da nasilje potpuno nestane, ali upravo zato treba raditi na prevenciji i stalno reagirati.
Elektronsko nasilje
– Mogu reći da je u našoj školi fizičko nasilje gotovo iskorijenjeno, jer među učenicima se stvorila svijest da fizičkom obračunu nije mjesto u školi. No ono drugo, verbalno nasilje i danas popularno takozvano elektronsko nasilje i dalje postoji. Na verbalno nasilje uvijek reagiramo, a vrlo je važno da reagiraju i roditelji, dok je elektronsko specifično, uglavnom nije vezano uz školu i teško ga je pratiti, kazala je Gauta, pojasnivši da, kada je riječ o verbalnom nasilju, odmah obavještavaju roditelje te se vrše razgovori s učenikom, a cijela situacija se nastavlja pratiti.
Tek ako se utvrdi da se nasilje nastavlja provode se sankcije, koje, kako je kazala Gauta, podrazumijevaju uobičajene pedagoške mjere i to redom opomenu razrednika, ukor razrednog vijeća te ukor učiteljskog vijeća ili strogi ukor.
Iako se vjeruje da su srednjoškolci zbog svoje adolescentske dobi skloniji agresivnom ponašanju, ravnatelji zadarskih srednjih škola povrđuju suprotno.
Djevojke sklonije vrijeđanju
– Rekao bih da fizičko nasilje danas više nije izraženo kao nekad, u odnosu na ono verbalno, koje se u prvom redu odnosi na nasilje preko popularnih društevnih mreža. Posljednje fizičko nasilje u našem školskom dvorištu dogodilo se prije šest godina, pa zato mogu reći da smo jako zadovoljni ponašanjem ne samo naših učenika, nego učenika ostalih škola s kojima dijelimo školsko dvorište, kazao je Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora, navodeći da se trude od učenika i roditelja doznati za svako verbalno nasilje, a u tom se slučaju svi sudionici sukoba pozivaju na razgovore s pedagogom, psihologom pa i ravnateljem.
– Mi nastojimo kroz svaki nastavni predmet uputiti učenike u važnost odgovornog ponašanja. Isto tako, naši profesori ne smiju zanemariti bilo kakvo uočeno nasilje, jer samo zajedno i mi i roditelji možemo utjecati na prevenciju ovog problema, kazao je Šimičević.
Da je fizičko nasilje u školskim dvorištima danas prava rijetkost potvrdio je i Svetko Perković, ravnatelj Pomorske škole, koja se, s obzirom na to da je uglavnom pohađaju mladići, često stigmatizira kao škola u kojoj prednjači nasilje.
– Jedna od najvećih predrasuda je da je muška adolescentska populacija sklonija agresivnom ponašanju. Ali moram naglasiti da se kod nas upisuju sve bolji mladići, jer mladi danas u školu dolaze s većom dozom pristojnosti i kućnog odgoja, napomenuvši i da, iako ih je tek 40, probleme češće uzrokuju djevojke, koje su sklonije verbalnom nasilju i to onom najosjetljivijem – vrijeđanju na socijalnoj osnovi.

U Gradu bez programa prevencije nasilja među mladima

Pa iako Grad Zadar, odnosno Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb provodi različite programe prevencije, poput programa prevencije ovisnosti ili programa prevencije obiteljskog nasilja, koje provodi kroz financiranje Sigurne kuće, rad ovog odjela ne uključuje i poseban program prevencije vršnjačkog nasilja. Potvrdio je to Mario Pešut, pročelnik ovog odjela.
– Kroz jedan dio programa prevencije ovisnosti ‘provlači’ se i prevencija nasilja među mladima, ali nemamo poseban program koji podrazumijeva isključivo problem nasilja među mladima, kazao je Pešut, dodavši da je u planu ponovna publikacija priručnika “Obitelj i djeca”, koji sadržava niz praktičnih savjeta, a koji su dijelili prije nekoliko godina.