Estradizacija pravosuđa šteti i građanima i policiji

Kako je moguće da novinari znaju gdje i koga treba čekati u gluho doba noći? Tako što je netko napravio kazneno djelo odavanja službene tajne, kaže bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić i zaključuje da je to štetno i za policiju i za građane
Uhićenje Ivana Mravka posljednja je policijska akcija koju su gledatelji, slušatelji i čitatelji hrvatskih medija imali priliku pratiti iz prvog reda. Posljednja, ali ne i jedina – već čitav niz ovakvih događaja bio je intenzivno medijski praćen, i to u fazi policijskog rada koji bi u svakom slučaju morao ostati sakriven od očiju javnosti. Svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja, stoji u Ustavu Republike Hrvatske, no prosječnom se konzumentu hrvatskih medija u ovakvim situacijama šalje sasvim suprotna poruka. Akcija “Index” i medijsko praćenje uhićenja glavnih aktera te afere najbolje je pokazala s kojom lakoćom se može ući u nečiji intimni prostor, koji s policijskom istragom nema nikakve veze.
– Intenzivno medijsko praćenje uhićenja nije počelo tek nedavno, počelo je s uhićenjem pripadnika takozvane “zločinačke organizacije” u prosincu 1999. godine, objašnjava prof. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U posljednjih nekoliko godina ovaj je fenomen postao zabrinjavajuć, smatra Puhovski, iako nije nimalo specifičan samo za Hrvatsku nego je preslikano stanje iz drugih, mahom zapadnih zemalja. Takvo postupanje prema građanima nikako ne može biti dobro kako za njih same, tako ni za policiju, koja o sebi na ovaj način šalje lošu sliku u javnost, smatra Puhovski.
Krunoslav Borovec iz MUP-a tvrdi, pak, da policija svoj posao obavlja korektno.
– Niste u pravu ako krivite policiju za spomenute događaje. MUP je nedavno objavio jedan dokument u kojem svim svojim zaposlenicima objašnjava smjernice za rad pri odnosu s medijima. U njemu jasno stoji kako se uhićenike ne smije dovoditi pred kamere i kako se moraju zaštititi njihova ljudska prava, objašnjava Borovec. Problemi nastaju, kaže, kada uhićene osobe treba dovesti u istražne centre, koji su obično u središtima gradova.
– Ne možemo mi spriječiti novinare da rade svoj posao i da fotografiraju ono što misle da je potrebno objaviti. Ono što možemo napraviti je ono što i radimo, pa ih – primjera radi – dovozimo u automobilima sa zatamljenim staklima, objašnjava Borovec. No na pitanje kako je moguće da nekada novinari znaju pred čijim vratima treba čekati u pet sati ujutro, jer će ta osoba biti uhićena, Borovec odgovara kako policija nije jedina institucija u pravosudnom lancu.
– Postoji i Državno odvjetništvo, postoje sudovi koji izdaju naloge, postoje odvjetnici osumnjičenih osoba, i sa svih tih institucija nažalost može nešto “iscuriti”. Volio bih da to nije tako, policijski se posao mora obavljati diskretno. Međutim, kada policija treba ući u HEP, a tamo radi nekoliko stotina građana, pa nećemo im valjda oduzimati mobitele kako ne bi nikome dojavili što se u tom trenutku događa, zaključuje Borovec.
Za Joška Morića, nekadašnjeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova, jasno je da je ovo velik problem, i to problem koji ima dva aspekta.
– Prvi je formalno-pravne naravi, a drugi faktičke. Svi su nevini dok im se ne dokaže krivnja, no ovakvom estradizacijom pravosuđa stvara se atmosfera krivnje i pretpostavka da je netko kriv, a kako će kasnije nakon spektakularnog uhićenja dokazati da je nevin – njegov je problem, kaže Morić. Situacija, dodaje, nije nimalo slučajna.
– Prije svega, to je u potpunoj suprotnosti s čestim izjavama članova političkog vrha koji tvrde da su sve institucije u pravosuđu potpuno neovisne. Nisu, jer onda ne bi ovakvim ponašanjem slale poruku – koja odgovara političkom vrhu – “eto vidite da nešto radimo!” Kako je moguće da pojedini novinari znaju gdje i koga treba čekati u gluho doba noći? Tako što je netko napravio kazneno djelo odavanja službene tajne, kaže Morić. Takvo je ponašanje, naglašava, u najmanju ruku neprofesionalno.
– Šteti građanima, šteti policiji, i ja se nadam da će se tu nešto promijeniti, zaključio je Morić.

Mravku i Koštanu jednomjesečni pritvor

Bivšem predsjedniku Uprave HEP-a Ivanu Mravku određen je jednomjesečni pritvor nakon što je tijekom petka i subote naširoko iznosio svoju obranu pred USKOK-ovim istražiteljima oko makinacija sa strujom prodavanom šibenskom TLM-u od 2007. godine.
Istražna sutkinja Jadranka Mandušić prihvatila je USKOK-ov prijedlog o pritvoru protiv Mravka, za kojeg se drži da bi mogao utjecati na svjedoke ili čak i ponoviti kazneno djelo, s obzirom da je još uvijek savjetnik u HEP-u. Pored njega, ispitan je i Ivan Koštan, čelnik TLM-a, te je i njemu određen pritvor, ali samo zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Kako se neslužbeno saznaje, obojica su u svojim obranama zanijekali počinjenje kaznenog djela, a Mravak je pojašnjavao kako je odluka o ovakvom ugovoru između TLM-a i HEP-a, preko kojih se zapravo sređivala struja mostarskom Aluminiju, stigla s užeg kabineta Vlade. Prvoosumnjičeni u postupku, bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, ionako se nalazi u pritvoru, tako da nije bilo potrebe za određivanjem novog.

Polančecu prijete desetljeća iza rešetaka

Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec od svog je odlaska uspio prikupiti respektabilan broj prijava, zbog kojih mu prijeti da iza rešetaka provede i desetljeća. Posljednja je prijava zbog zlouprabe položaja u slučaju “HEP”. Naravno sve je počelo s aferom Spice. Kad je Polančec krajem listopada odstupio s mjesta ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade, već tad bio je predmetom detaljne, gotovo kapilarne kriminalističke istrage. Prva prijava uslijedila je vrlo brzo. Već u siječnju ove godine, prijavljen je zbog nezakonitog posredovanja; Zvonka Belju, vlasnika tvrtke Gradec, nagovarao je da prikrije nezakonitost transakcije između Podravke, Gradeca i SMS-a, ali Beljo nije htio potpisati dokumente.
Kao rezultat kapilarne istrage u kojoj je pročešljano i njegovo rodno selo, Polančec je početkom veljače prijavljen i zbog reflektora postavljenih na igralište NK “Osvita” u Đelekovcima. Na koncu je sam platio 385 tisuća kuna koliko su koštali reflektori.
Potom je 30. ožujka došla krunska prijava – ona za Podravku. Bivšeg ministra USKOK u tom postupku tereti da je kao potpredsjednik Vlade i predsjednik državnog povjerenstva za pregovore s MOL-om oko izmjena dioničarskog ugovora u Ini, u cijelu priču upleo i Podravku. Rezultat je bio OTP-ov kredit malteškoj podružnici Fime od 36 milijuna eura, kojeg plaća Podravka, a za kojeg cijelim iznosom jamči MOL, uz uvjet da Podravka može platiti taj dug i dionicama Ine.
Prošlog tjedna bivši potpredsjednik Vlade prijavljen je za još jednu zloupotrebu položaja i ovlasti, tako što je vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću odobrio izradu stručno-pravne studije u vezi odlazaka u mirovinu radnika Borova i za to mu isplatio pola milijuna kuna.