“Eko-Zadar” podržava akciju podrške malim obiteljskim gospodarstvima

 Svjetski ruralni forum pokrenuo je inicijativu 2014. Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je dobio potporu više od 360 civilnih društava i poljoprivrednih organizacija.
Na 66. zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, 2014. je i službeno proglašena Međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Udruga “Eko-Zadar” podržava zajedničku akciju podrške malim obiteljskim gospodarstvima Hrvatske i svijeta, a povodom proglašenja godine 2014. svjetskom godinom malih obiteljskih gospodarstava. Naša udruga već godinama na više načina, a posebno je to vidljivo kroz sajmove Dani sunca, podržava upravo takva gospodarstva, smatrajući ih bitnim za oporavak i opstanak ovako malene ekonomije kao što je hrvatsko gospodarstvo. OPG-ovi imaju najviše smisla u vremenima kao što je ovo naše, vremenima kad je teže naći zajednički nazivnik nego inače. Posebno značenje imaju u mjestima gdje nema puno mogućnosti zapošljavanja kao što su naši manji otoci i gorski granični krajevi.
Prodaja iz dvorišta
U Zadarskoj županiji u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava upisano je oko 7.000 gospodarstva, a stvarna brojka onih koji u svojim okućnicama uzgajaju sezonsko voće i povrće daleko je veća. Veći proizvođači putem otkupnih centara ili tržnica plasiraju svoje proizvode do potrošača, no kako je većina naviknuta kupovati u velikim trgovinama, veliki dio poljoprivrednih proizvoda dolazi na naše trpeze iz uvoza. Razlog tome su klasificiranost proizvoda i unificiranost koja odgovara trgovačkim lancima jer tako ne riskiraju i ne preuzimaju odgovornost ako je neki proizvod nevaljan.
Jedno od rješenja je seljačka tržnica pokrenuta od strane Zadarske županije, sajam udruge “Eko -Zadar” Dani sunca, tržnice koje postoje u Zadru ili direktna prodaja na seoskom dvorištu. Proizvodi biljnog ili životinjskog porijekla iz okolice daleko su veće kvalitete nego oni iz uvoza zbog neidustrijske proizvodnje. Biljni proizvodi su prirodnije uzgojeni bez obzira na hibridni sortiment, a često nisu skuplji što motivira dio stanovništva da ih kupuje. Problem je upravo u nedovoljnom premošćivanju jaza između proizvođača i potrošača.
Da bi se stvorio most između ove dvije skupine upućene jedne na drugu potrebna su sredstva lokalne samouprave i njena dobra volja pogotovo po pitanju ekoloških proizvoda. Vidimo da ekološki proizvođači sekundarnog proizvoda uspijevaju naći svoje kupce. Takav proizvod (ulje, džemovi, vino…) može trajati i kao što ga, uz malo dodatnog truda i praćenja uputa agronomske struke, nije problem proizvesti, nije ga problem ni prodati. No primarni proizvodi; voće i povrće u ekološkoj proizvodnji imaju kratak rok trajanja, a mjesto za plasman takvih proizvoda još uvijek ne postoji u centru županije, pa nije ni čudo što  mnoštvo potrošača negoduje. S druge strane postoji golema površina neobrađenog zemljišta i velika je nezaposlenost.
Udruga “Eko- Zadar” apelira na lokalnu samoupravu da se, tijekom međunarodne godine malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, akcijama približavanja urbanog stanovništva radu na zemlji premosti jaz nezaposlenosti i neobrađenosti tla, da se većim brojem sajmova i boljim marketingom postojeći proizvođači poljoprivrednih proizvoda povežu s konzumentima i lokalnim stanovništvom, da se u vrijeme turističke sezone stvore uvjeti za bolje plasiranje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla lokalnih proizvođača kroz servisiranje OPG -a olakšavanjem ispunjenja zakonskih propisa.
Kulinarski specijaliteti zadarskog kraja
Osim ovih osnovnih akcija, predlaže i poboljšavanje edukacije stanovništva radionicama i predavanjima kako o tehnološki poboljšanim proizvodnjama u poljoprivredi, tako i o zakonskom okviru u kojem je dozvoljeno plasirati vlastite proizvode.
Važno je napomenuti da kulinarski specijaliteti ovoga kraja još uvijek imaju svoju tajanstvenost i čuvaju se upravo u tradicijskoj baštini na selu i jednom dijelu stanovništva nisu dostupni.
Godina 2014. bit će i za našu udrugu vrlo važna jer djelujemo već petnaest godina na području Zadra i Zadarske županije, a ideja ekološke poljoprivrede u Dalmaciji krenula je 1999. godine upravo iz Zadra, stoji u priopćenju Mirjane Galić-Tomić, predsjednice „Eko-Zadra”.