Dojenje je puno više od samog hranjenja

S najviše problema oko dojenja žena se susreće na samom početku, odnosno nakon poroda i upravo su zbog tog perioda naše radionice i grupe za potporu, kao i bilo koje drugo informiranje i savjetovanje u trudnoći itekako bitni. Dojenje jest umijeće i ono je instiktivna vještina, ali za one žene kojima početak dojenja nije jednostavan važno je rano učenje, kazala je Ivana Matulić

U cilju pružanja potpore dojenju i unapređenja zdravlja djece cijeli ovaj tjedan, od danas, pa do nedjelje, 7. kolovoza, obilježava se Svjetski tjedan dojenja. Podsjetimo da je obilježavanje Svjetskog dana dojenja započelo 1990. godine kada su Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF usvojili Deklaraciju Innocenti – o zaštiti, poticanju i podržavanju dojenja. Dojenje je, kako se konstanto promiče, najbolji način prehrane novorođenčadi i opskrbljuje ih sa svim potrebnim hranjivim sastojcima.
Prevencija zloćudnih bolesti
Stoga je poznato da SZO preporučuje isključivo dojenje do 6. mjeseca života djeteta, a nakon toga, uz dodatak odgovarajuće hrane i do navršene dvije godine ili duže, ako to majka i dijete žele. Poznato je da se u Zadru konstantno organiziraju radionice za majke i trudnice i grupe za potporu dojenju, od strane udruge “Izvor”, udruge za obitelj i roditeljstvo. Kako ističe Ivana Matulić, predsjednica udruge “Izvor”, dojenje je emocionalni i tjelesni nastavak trudnoće, prevencija zloćudnih bolesti grudi i reproduktivnog sustava, prirodni saveznik majke u povratku na težinu prije trudnoće, pomoć pri svladavanju tjelesnih i duševnih promjena nakon poroda te ostvarivanje duboke povezanosti s djetetom.
– Osim redovitih radionica za trudnice koje organiziramo svaka tri mjeseca, a na kojima je redovita tema i dojenje, svakog mjeseca organiziramo i grupe za potporu dojenju u trajanju od tjedan dana. Sve majke i trudnice na tim grupama mogu dobiti informacije te vidjeti dojenje uživo, što jako puno znači. U tim se prilikama svakog dana kroz taj tjedan obrađuje druga tema, ona koja zanima mlade majke i to sve od prvog podoja novorođenčeta pa do toga kako se odviknuti od dojenja, kazala je Matulić, dodavši kako su te grupe zapravo mjesto susreta majki i trudnica sa savjetnicama iz udruge.
Dojenje na zahtjev
Kako ističe Matulić, o prednostima dojenja se danas sve više govori zbog čega su i u svijetu posve uobičajena laktacijska savjetovališta za roditelje, majke se organiziraju u grupe potpore dojenju u kojima se provodi edukacija i međusobna konkretna pomoć u kriznim trenutcima.
– Majka koja dojenje započinje poznavajući njegovu fiziologiju, znajući da je to prirodan proces u kojemu svaka može uspjeti, imat će više samopouzdanja. Unatoč tomu što će se, kao i gotovo 90 posto dojilja, u početku susresti s uobičajenim problemima, neće prebrzo odustati. U konfuziji različitih savjeta koji će je zasuti od rodilišta pa do uže i šire rodbine i prijatelja, ona će znati prepoznati prave i učinkovite, kazala je Matulić istaknuvši da će žena koja je primjerice ranije spoznala zašto je dojenje na svaki plač novorođenčeta jako važno za uspostavu dovoljne količine mlijeka u grudima, takozvano dojenje na zahtjev, kao i noćno dojenje, odbit će savjet o dojenju svaka tri sata uz dodavanje čaja između podoja, tobože radi uspostavljanja “reda” u hranjenju koji se, nažalost, i danas čuje.
Kako je istaknula Matulić, dojenje ne znači samo nutritivnu vrijednost majčinog mlijeka, isključivo hranu i piće za dijete nego je iznimno važno i za emotivni razvoj djeteta, jer pruža mu utjehu i sigurnost koju je imalo tijekom devet mjeseci boravka u majčinoj utrobi.
Instiktivna vještina
– S najviše problema oko dojenja žena se susreće na samom početku, odnosno nakon poroda i upravo su zbog tog perioda naše radionice i grupe za potporu, kao i bilo koje drugo informiranje i savjetovanje u trudnoći itekako bitni. Ranim informiranjem i učenjem žena će znati prepoznati funkciju dojenja i primijeniti pravilan mehanizam dojenja. Dojenje jest umijeće i ono je instiktivna vještina, ali za one žene kojima početak dojenja nije jednostavan važno je rano učenje, kazala je Matulić, istaknuvši kako samu sebe, majku četvero djece, smatra najboljim primjerom, s obzirom da prvih dvoje djece nije dojila, nakon čega se uključila u udrugu, informirala i učila da bi drugo dvoje djece dojila bez problema shvativši koliko je dojenje čudesna, prirodna i jednostavna pojava.
Postoji, kako je istaknula Matulić, jako puno sitnih detalja oko dojenja, čija su rješenja vrlo jednostavna, ali žene ih u svojoj okolini ne mogu dobiti, zbog čega je informiranje na pravoj adresi zlata vrijedno.
– Dobro djeteta je istinsko dobro društva jer, uložiti energiju u promicanje dojenja znači omogućiti budućim generacijama da rastu zdravije. Ne samo zbog biokemijskog sastava majčinoga mlijeka, nego i zato što je dojenje puno više od samoga hranjenja djetetova tijela, želja nam je i da svojim djelovanjem doprinesemo promjeni odnosa društva prema djeci, na način da se djetinjstvo i roditeljstvo počnu shvaćati kao nešto što je vrijedno truda i ulaganja, poručila je Matulić.

Poražavajuće statistike

Sve dobrobiti dojenja moguće je nizati unedogled, ali na koncu se ipak postavlja pitanje zašto onda tako malo majki doji? Statistike su u Hrvatskoj poražavajuće, jer ubrajamo se među zemlje s najnižom stopom dojenja. Preko 30 posto majki u Hrvatskoj odustane već tijekom prvog mjeseca života djeteta, a do kraja trećeg mjeseca 60 posto njih prestaje dojiti. Samo 23 posto žena isključivo doji do djetetova šestog mjeseca, da bi se broj dojene djece do godine dana života spustio na iznimno niskih 15 posto, premda je preporuka zdravstvenih djelatnika dojenje, uz dohranu nakon šestog mjeseca, do godine dana pa i duže.