Dobrodošli na Sale u 11. stoljeće, u staru glagoljašku župu

U sklopu impresivnog međunarodnog jezikoslovno-pjesničkog skupa "Domaća rič 14" održanog na Dugom otoku u općinskom središtu Sali na kojem je sudjelovalo čak 51 sudionik, gostoljubivi  domaćini su na lokaciji Stivanje polje ili Gruh u Parku prirode Telašćica  održali veličanstveni koncert saljskog starocrkvenog pivanja u izvođenju Horištov i Zbora crikve Svete Marije Sali, dok je dr. sc. Ante  Uglešić, bivši rektor Sveučilišta u Zadru podrijetlom iz Velog Rata,  održao fascinantno predavanje o starokršćanskoj crkvi sv. Ivana iz 6.  stoljeća na Stivanjem polju u Parku prirode Telašćica. 
– Ovaj lokalitet postaje jedan od iznimno važnih lokaliteta Republike  Hrvatske, jer pokazuje razvoj naselja u kontinuitetu od antike do srednjeg vijeka. U istraživanju su pronađeni novci iz 2. stojeća poslije Krista, a pojedini zidovi ukazuju da se radi o zlatnom dobu Rimskog carstva u 1. i 2. stoljeću poslije Krista, kazao je dr. sc. Ante Uglešić, bivši  rektor Sveučilišta u Zadru porijeklom iz Velog Rata na Dugom otoku.
Na ovom, može se reći, povijesnom događanju nazočili su dr. sc. Radomir Jurić Miro, predsjednik zadarske Matice Hrvatske, prof. i dipl.  oecc. Ivan Paštar, predsjednik Organizacijskog odbora i tajnik OMH-a,  prof. Božo Došen, dopredsjednik OMH-a, prof. Božidar Šimunić, u dva  mandata predsjednik OMH-a, istaknuti hrvatski jezikoslovac prof. dr.  Josip Lisac, glavni i odgovorni urednik časopisa Zadarska smotra, prof.  dr. sc. Ivica Vigato, urednik knjižnih izdanja u OMH-u, prof. Martina  Drobnak i brojni drugi.
Uglešić izazvao bijes prethodnih istraživača
– Najstariji spomen crkve sv. Ivana datira iz godine 1064. ili 1065., a  vezuje se uz ranokršćansko razdoblje, najvjerojatnije 6. stoljeća. Crkva  se više puta spominje do 14 . i 15. stoljeća, rekao je Uglešić, redoviti  profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća pod vodstvom, sada pokojnog Ive Petriciolija u više su navrata provedena arheološka istraživanja toga položaja, a dodatna istraživanja uslijedila su tijekom 1995., kada su i konzervirani pronađeni ostatci zidova. 
– Rezultati mojeg istraživanja su između ostalog za tri do četiri stoljeća pomaknuli dataciju većine ovih crkava na Silbinskom polju što je  kod dotadašnjih istraživača izazvao i jedan mali bijes, međutim činjenice govore tako, uvjerljiv je Uglešić.
Povijest Dugog otoka zaista je impresivna. U špilji Vlakno pronađen  je najstariji Dalmatinac, kostur star 11.000 godina, te najstariji artefakt  na području Hrvatske, paleolitička Venera u sloju starom 15.000 godina.
– Ova crkvena faza koju vidimo je srednjovjekovna jer je svod drugačiji nego kod ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkava. Da se radi o  ranokršćanskoj crkvi potvrđuje nekoliko činjenica. Nastala je na ranijem lokalitetu, ima duboku apsidu i pokop u sarkofagu, objašnjava  Uglešić.
Njen život trajao je i tijekom romanike i gotike, što potvrđuju pisani  dokumenti i pronađeni ulomak romaničke konzole.
Antički termalni sklop Hipokaust
Na posljednjem arheološkom istraživanju koje je proveo PP Telašćica  u suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru u predvorju crkve otkriven je antički termalni sklop Hipokaust, antički uređaj za zagrijavanje prostorija u kućama, termama i slično cirkulacijom toploga  zraka koji struji glinenim cijevima kroz zidove i podove. Sve to govori  da se radi o izuzetno vrijednom objektu, poručio je Uglešić te je nastavio:
– Živjela je dosta dugo, sve do srednjeg vijeka. A kad je napuštena crkva je bila ruševna i služila ovdašnjim pastirima i poljoprivrednicima za  kućicu i sklonište, zaključio je Ante Uglešić.
Nazočni su bili fascinirani koncertom pod nazivom "Starohrvatsko  pučko glagoljaško pjevanje župe Sali" u izvođenju Horištov i Zbora  crikve Svete Marije. Izveli su "Puče moj – u crikvi", "Puče moj – u procesiji",  "Plač Jeremije proroka", "Baraban", "Ronite suze", "Posljednica", "Svetome blagdanu", "Hvali Sion", "Dani vičere" i druge starocrkvene pjesme. Solist je bio Ivo Raljević.
– Dobrodošli na Sale u 11. stoljeće, u staru glagoljašku župu u kojoj  su sačuvani mnogi stari glagoljski napjevi, kao i pjevanje Časoslova.  Pjevanje mise, oficija (Noćnice, Jutarnje i Večernje) i svih drugih službi  predvode "horišti", dvije skupine muških pjevača, s lijeve i desne strane  oltara. Napjevi mise otkrivaju melodiku poznatu kao "Silbinska misa",  kazao je već legendarni Ante Mihić koji je na sebi svojstven način s puno žara i strasti vodio program i animirao nazočne.

Rajka Anđelić Maslovarić, Lidija  Bajuk, Šime Lisica Kitov

"Virovala nona u son. Vartila se po kamari cili don. Naglos govorila  kako će opeta odat za istega čovika iz pasonega vika…", stih je fascinantne poeme "Nonin son" na jelšanskoj čakavštini Rajke Anđelić Maslovarić iz Biograda na Moru, porijeklom iz Jelse na otoku Hvaru, koju je  na zahtjev i nagovor očarane publike "morala" čak dva puta recitirati,  na početku i na kraju povijesnog događanja na Stivanje polju, začinjenim starocrkvenim saljskim pjevanjem i pjesničkim recitacijama. 

Poznata hrvatska pjesnikinja, kantautorica i etnologinja Lidija Bajuk  iz Čakovca, doktorica društvenih znanosti, a cappella izvedbom otpjevala je jednu vlastitu međimursku pjesmu napisanu prema narodnoj  predaji.

Bibinjski pjesnik Šime Lisica Kitov je recitirao svoju pjesmu "Sali, ti si  biser", koju će dopuštenjem autora Saljani aranžirati i uglazbiti kako bi  se javno izvodila u puku i na javnim nastupima.

Nevista Jona Petešić nemirnog  arheološkog duha 

Osim župne crkve Uznesenja Svete Marije, gotičke crkve iz 1465. godine, tu su još crkve: zavjetna crkva sv. Roka u sred mjesta iz 1579., sv.  Mikole blaženog (Nikole) na Portu iz 1583., sv. Ante Padovanskog na  Dugom polju iz 1913., Rođenja BDM na ulazu u saljsku luku na Punti  Bluda, predio Lokardenjak iz 1904., ribarska crkva Male Gospe na  Piškeri (otok Jadro) iz 1560., starokršćanska crkvica sv. Viktora na brdu  Citoriju iznad Stivanjskog polja iz 5.-6. stoljeća, ostatci ranokršćanske  crkve sv. Luke na lokaciji Čuh polje prema Proversi, crkva sv. Ivana apostola na arheološkom lokalitetu u Stivanjem polju ili Gruhu iz 5.- 6. stoljeća.

– Zahvaljujući Parku prirode Telašćica, Općini Sali i mojoj bivšoj studentici, našoj arheologinji Joni Petešić, saljskoj nevjesti nemirnog arheološkog duha, istražen je dobar dio ovdašnjih starokršćanskih crkava.  Sakupljena građa i njezina obrada važan je dio sinopsisa doktorske disertacije na poslijediplomskom studiju Arheologija istočnog Jadrana,  smjer srednjovjekovna arheologija, Sveučilišta u Zadru, ponosno će  Uglešić.

Glavni bizantski plovidbeni put
Kako je za Bizant ovo bio važan prostor tako je ovuda išao glavni plovidbeni put, jer je najbliže bilo doći do Velog Rata. Starokršćanska crkva sv. Jelene na Velom Ratu i ovdašnja crkva sv. Viktora bili su rimski  svjetionici s noćnim luminima, objašnjavao je dr. sc. Uglešić