Dina Bušić: Voljela bih da publika dolascima na koncerte odgovori na moj program

Voljela bih da publika odgovori na to pitanje kroz svoje dolaske na koncerte i svoju percepciju svega onoga što sam priredila u ovoj koncertnoj sezoni. Ono što sam svakako htjela bio je kvalitetan program. Stoga se prvi kriterij pri odabiru koncerata odnosio na odabir već renomiranih glazbenika
Dina Bušić već u prvom srednje znala je da želi studirati muzikologiju. Dodiplomski studij upisala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a zatim i magisterij. Nakon mnogih poslova koje je radila vezanih, naravno, uz glazbu, osim što je već niz godina u organizaciji Glazbenih večeri u Sv. Donatu od 1. rujna radi kao glazbena producentica u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar te je zadužena za koncertni dio sezone.
Odabir renomiranih glazbenika
– Glazbene večeri u Sv. Donatu jedan su od najvažnijih glazbenih projekata grada Zadra. Posao koji obavljam za Večeri me ispunja jer se velikim dijelom bavim muzikološkim poslovima –  pisanjem testova za večernje programe, pisanjem i uređivanjem opsežnog festivalskog kataloga, no volim i ovaj dinamičniji dio posla kao što su marketing i odnosi s javnošću.
Nova producentica sastavila je ove jeseni i svoj prvi koncertni program za Kazališnu sezonu HNK Zadar 2011./12., a detaljnije o njemu rekla nam je u razgovoru za naš list.
Od prvog rujna preuzeli ste novo radno mjesto, brinete se za glazbenu produkciju HNK Zadar. Osmislili ste i prvi glazbeni program za sezonu 2011./12. Po čemu se u tom programu vidi Dina Bušić?
– Voljela bih da publika odgovori na to pitanje kroz svoje dolaske na koncerte i svoju percepciju svega onoga što sam priredila u ovoj koncertnoj sezoni. Ono što sam svakako htjela bio je kvalitetan program. Stoga se prvi kriterij pri odabiru koncerata odnosio na odabir već renomiranih glazbenika. Mahom se tu radi o izuzetnim umjetnicima iz Hrvatske i Slovenije. Drugi kriterij bio je kvalitetan, zanimljiv i domišljato osmišljen glazbeni repertoar istodobno prihvatljiv svim uzrastima: srednjoškolcima, studentima, ali i redovitoj, već afirmiranoj zadarskoj  koncertnoj publici. Treći kriterij bila je raznovrsnost u smislu vrsta zastupljenih glazbenih sastava /solista / žanrova – bit će tako jedan pijanistički koncert, zatim ansambl udaraljki, gitaristički kvartet, klavirski trio, orguljski koncert, mjuzikl itd…
Pozitivan odnos publike prema ovogodišnjoj Koncertnoj sezoni vidi se već sad i to po uistinu zadovoljavajućem broju prodanih pretplata. Nadam se da će struktura publike biti šarolika te da će i oni koji su imali odmak prema klasičnoj glazbi biti privučeni ovim koncertma kojima sam nadjenula posebne nazive kako bi ih čim bolje oslikala. Mlađa publika odlaske na koncerte trebala bi shvatiti kao dio svog općeg obrazovanja pri čemu će mi pomoći i moji bivši kolege, profesori glazbene kulture u školama.
Osim regularne pretplate HNK Zadar je uveo i novi ciklus, a to je ciklus „Bersa”. Suradnja s glazbenom školom, ravnateljicom Brankom Višić Karavida i svim djelatnicima koji jako puno rade ne bi smjela proći nezapaženo s obzirom na njihov trud i kvalitetu. Stoga HNK unutar ovog ciklusa preuzima četiri atraktivna koncerta, što učenika, što profesora Škole. Nastavljamo s ciklusom “Zadarski glazbenici”, također s četiri koncerta, a zatim nas očekuju dva jazz koncerta i pet koncerata Zadarskog komornog orkestra.
Mladi glazbenici se vraćaju u Zadar
Ove godine u sezonu su u većoj mjeri uključeni i zadarski glazbenici. Možete li kao muzikologinja prokomentirati zadarsku glazbenu scenu. Vraćaju li se mladi zadarski glazbenici u Zadar, imaju li se čemu vratiti?
– Puno mladih glazbenika se vraća u Zadar. Glazbena škola u proteklih je pet do šest godina angažirala veliki broj profesora mlađe generacije koji se ističu svojim pedagoškim sposobnostima, što se vidi u radu i u nastupima Škole. Isti profesori rade na sebi, koncertiraju u komornim ansamblima ili sviraju kao solisti. Količina kvalitetnih glazbenika osim toga vidi se i u radu Zadarskog komornog orkestra koji se svake godine sve više i više puni domaćim snagama.
Što je s mladim zadarskim glazbenicima pjevačima?
– Oni svakako kroz različite cikluse Koncertne sezone HNK neće biti zaboravljeni. Tako ove godine u ciklusu “Zadarski glazbenici” nastupa pjevačica zaposlena u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci, izvrsna mezosopranistica Ivanica Vunić, inače iz Preka.
Na koji način mislite privući mlađu publiku na koncerte?
– Ove godine marketing HNK izradio je studentsku pretplatu koja uključuje tri koncerta i tri predstave koji su prilagođeni njima. Što se koncerata tiče za početak je odabran koncert “Kad je Piazzolla sreo Bacha” koncert inspiriran barokom i tangom. Zatim, udaraljkaški koncert u veljači pod nazivom “Stop udaraljkaši” koji će biti svojevrsni performance na najrazličitijim udaraljkama i u ožujku atraktivan mjuzikl “Jalta, Jalta” u izvedbi obitelji Surian.
Potreba za novom dvoranom
Većina koncerata će se kao i do sada izvoditi u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ipak to nije prava koncertna dvorana, te nema garderobu niti adekvatne uvjete. Je li bilo kakvog govora o rješavanu tog problema?
– Ivan Repušić je ovo ljeto u jednom intervjuu rekao kako je vrijeme da Zadar dobije koncertnu dvoranu. To je naravno mišljenje s kojim se apsolutno slažem. Međutim, za sada, dok smo u ovoj situaciji, moramo funkcionirati na najbolji mogući način. Svečana dvorana Sveučilišta je jedan lijepi ambijent koji je za ovu fazu idealno rješenje. Suradnja sa Sveučilištem je jako dobra već godinama. Ipak, u perspektivi se nadam da će problem dvorane biti riješen, a isto se tako nadam da će i sve aktivnosti na proteklim i budućim koncertnim sezonama, te brojnost publike ukazati da je to potreba za grad.
Iako su Glazbene večeri tek završile, ima li kakvih naznaka što nas očekuje iduće godine?
– Umjetnički program sastavlja Jurica Šoša stoga je on prava adresa za to pitanje. Ono što mogu reći jest da smo svi jako zadovoljni s proteklim Večerima. Imali izuzetno veliki broj publike i, s obzirom da sam unazad sedam godina u organizaciji, mogu reći da sam primjetila kako se na tom području svake godine vidi zamjetan pomak. Glazba je jezik koji razumiju svi, pa tako oko 50 posto naše publike čine stranci, a 50 posto domaća publika. Između ostalog, Glazbene večeri u Sv. Donatu vjerojatno i sljedeće godine nastavljaju s namjerom da se građanima priušti što veći broj koncerata koje ne možemo slušati tijekom godine jer nemamo uvjeta. Opera je bila veliki i zahtjevan projekt kojeg je popratilo tisuću posjetitelja i to smo doživjeli kao zaista veliki uspjeh.
Opera je po posjećenosti svakako bila kruna Glazbenih večeri, a Zadrani i inače dobro reagiraju i na gostujuće opere. Postoji li šansa da Zadar dobije svoj operni ansambl?
– Tehnički, za sad je moguće dovesti samo gostujuću operu. Tu se radi o ogromnoj produkciji i troškovima koji uopće nisu zanemarivi. Što se tiče ideje, svakako bi trebali uzeti u obzir da Zadar ima bogatu povijest vezanu uz opernu umjetnost kroz koju su odrasle i živjele brojne generacije. Radi se o žanru izuzetno bliskom našem podneblju, stoga bi u prespektivi unutar kulturne strategije koncertnog života grada, i opera kao žanr, poput problema koncertne dvorane, trebala biti točka rasprave i zajedničkog razmišljanja.