DEPONIJ DIKLO Otplinjavanjem deponijskog plina do električne energije

Grad Zadar objavio je Javni poziv za sve zainteresirane gospodarske subjekte na podnošenje ponuda za sklapanje Ugovora o poslovnoj suradnji na projektiranju, izgradnji, korištenju i održavanju sustava otplinjavanja deponijskog plina u svrhu proizvodnje električne energije na odlagalištu Diklo u Zadru. Trajanje Ugovora o poslovnoj suradnji  je 22 godine, a rok za dostavu ponuda je 22. ožujka 2019. do 13 sati.

Otplinjavanje financira EU
Hrvoje Šarić, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, kazao nam je kako postojećim načinom i ritmom saniranja odlagališta u Republici Hrvatskoj, sanacija odlagališta  Diklo ne bi započela sljedećih 4 – 5 godina, što bi značilo nastavak svih  onih tegoba koje trpi okolno stanovništvo. Samo za informaciju, prema  podacima iz Idejnog projekta sanacije odlagališta Diklo, svaki sat u zrak  odlazi oko 2.000 m3 plina.
– Uviđajući navedenu problematiku sanacije odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaključilo je  da je na dobrobit svih dionika taj problem moguće riješiti odvajanjem  otplinjavanja od cjelokupne sanacije. Otplinjavanje je prikupljanje plinova i njihovo spaljivanje, a sanacija je više površinski estetski zahvat. To  znači da je moguće napraviti otplinjavanje bez da se čeka sanacija, a koja  je najvećim dijelom financirana sredstvima EU, pojasnio je Šarić.
Dobivši informaciju o takvoj mogućnosti, Grad Zadar je prvi u RH  odlučio krenuti u tom pravcu i zato je raspisan Javni poziv.

Tri koristi za Zadar
– Ukoliko se pojavi adekvatni partner, u roku od jedne godine zaustavilo bi se zagađivanje metanom koji bi se, zajedno s ostalim sastavima  plina, koristio za proizvodnju električne energije, kazao je Šarić dodavši  kako Grad Zadar neće snositi nikakvu odgovornost ukoliko količina, kvaliteta i kontinuitet proizvodnje plina ne zadovolje potrebe za proizvodnjom električne energije.
 – Od takve poslovne suradnje, grad Zadar bi imao tri koristi, zaključio  je Šarić.
– Osim što bi napokon riješio tegobe okolnog stanovništa, smanjio bi  izdatke za troškove sanacije u kojima mora sudjelovati s oko 10% i dobivao bi određenu naknadu za korištenje odlagališnog plina, kazao je.