Daljnja štednja ugrozila bi cijeli sustav zdravstva

Za 232 milijuna kuna smanjeni su izdaci za lijekove na recept, a opskrba pacijenata lijekovima ostala je unatoč tome jednaka ili čak bolja, istaknuo je Dražen Jurković, predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a
Unatoč manjku prihoda iz zdravstvenog doprinosa u iznosu od 400 milijuna kuna u prvom polugodištu 2010. godine, HZZO je prvih šest mjeseci poslovao pozitivno, s plusom od 466 milijuna kuna, a sustav će zadržati stabilnost do kraja godine. Manjak prihoda iz doprinosa nadoknađen je iz prihoda dopunskog zdravstvenog osiguranja, a dugovi su unatoč teškoćama smanjeni s 1,2 milijarde na milijardu kuna, istaknuto je nakon jučerašnje sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.
– Ukupne obveze u prvih su šest mjeseci manje za 840 milijuna kuna nego u istom razdoblju prošle godine, a dospjele obveze manje su za 300 milijuna kuna. Za 232 milijuna kuna smanjeni su izdaci za lijekove na recept, a opskrba pacijenata lijekovima ostala je unatoč tome jednaka ili čak bolja, istaknuo je Dražen Jurković, predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a. Na isti način kao s cijenama lijekova, HZZO se u narednim mjesecima namjerava pozabaviti cijenama ortopedskih pomagala jer rast potrošnje u tom segmentu nije odraz veće potrošnje ili bolje kvalitete pomagala, istaknuo je Jurković.
U HZZO-u smatraju da je rebalansom zdravstvenog proračuna dotaknuto dno koje jamči stabilnost te da bi svako daljnje smanjenje dovelo u pitanje funkcioniranje zdravstvenog sustava. Dodatne su uštede u zdravstvenoj blagajni ipak moguće, smatra Jurković, i to na bolovanjima, koja su u odnosu na prvo polugodište 2009. godine smanjena s 58.000 osoba na bolovanju dnevno na 54.000 u prvih šest mjeseci 2010. godine. Još uvijek postoje razlike u stopi bolovanja među županijama, čak i susjednim, što govori da ima još prostora za snižavanje stope bolovanja, smatra Jurković. U sustavu dopunskog osiguranja trenutačno je 2,5 milijuna osiguranika, a za 1,2 milijuna ljudi, ili polovicu tog broja, dopunsko osiguranje plaća država.
– Tu bi se također mogle postići uštede, uvođenjem imovinskog cenzusa umjesto prihodovnog, ali to će biti moguće tek kad se stvore uvjeti i profunkcionira OIB, zaključio je Jurković.
S obzirom na informatičku povezanost u sustavu zdravstva, zdravstvene će iskaznice, najavljuju iz HZZO-a, vrijediti i nakon što na njima istekne datum važenja, naravno ako osiguranik ima uredan status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema prethodnoj najavi HZZO-a, sadašnje iskaznice trebale bi biti zamijenjene pametnim karticama do kraja 2011. godine.