CRNA VINA IZ NADINA OSVOJILA CENTAR SVITA Tomislav Glavić po treći put obranio šampionsku titulu

Titulu je lakše osvojiti nego je obraniti, poznata je izreka. Zato uspjeh vinara Tomislava Glavića iz Nadina  i Vinarije Kopjar iz Peca  ima dodatnu težinu. Lani su  osvojili titule Šampiona, a isto je im je uspjelo i ove godine na upravo završenoj 28. Međunarodnoj izložbi mladih vina “Vincekovo 2020” u Ludbregu.

Ponosni prvaci  u “centru svijeta”

Ipak, nije sve isto kao lani. – Točno lani sam pobjedio sa Merlotom, a ove godine sa Syrahom,  kaže Glavić, čije mlado vino je ocijenjeno sa 87 bodova najviše od svih u kategoriji crnih vina. Bod više, ali u kategoriji bijelih vina, znači 88 bodova osvojio je  Sauvignon sve uspješnije vinarije Kopjar iz Peca.

-Mogu biti ponosni. Tko zna hoće li više ikome uspjeti da dvaput za redom postane prvak centra svijeta , duhovito je prokomentirao Mladen Matijašec, tajnik Udruge inogradara i vinara Trsek iz Ludbrega  koja je i glavni organizator ove najstarije  i daleko najmasovnije smotre mladih vina u Hrvatskoj. Matijašec nije tek tako nagalasio ono šampioni “centra svijeta”, jer Ludbreg stvarno smatraju centrom svijeta i to odavna. Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg.

Krugovi na Trgu Svetog Trojstva

Osim toga  mnogi svjetski gradovi nalaze na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. Najbliži dokaz su Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km. Drugi krug Zagreb-Maribor-Kaposvar, treći Beč-Budimpešta-Trst. Na istoj udaljenosti od Ludbrega, su i Pariz, Atena i drugi veći gradovi.

Uz to, nastavlja Matijašec, Ludbreg 500 godina staro svetište, utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany. Prema kazivanju kršćanstva, sva mjesta na svijetu vezana uz Isusa Krista nazivaju se Centrom svijeta, a pošto u Ludbregu i danas postoji ampulica s krvlju Isusa Krista, to je i najčvršći dokaz cijele teorije centra svijeta.

I napokon, u centru svijeta se združuju sva četiri elementa postojanja: vatra, voda, zemlja i zrak. Ludbrežani im kao vrsni vinogradari i potomci Ludberge, pridružuju peti element – iskričavo ludbreško vino, koje se samo u centru svijeta, svakog prvog travnja toči iz gradske fontane, pojasnio je tajnik Matijašec, a kao potvrda njegovih riječi uz cintor crkve Presvetog Trojstva sa sjeverne strane nalazi se mozaik "Centar svijeta“. Otkriven je 1996. godine kada se počeo slaviti Dan centra svijeta.

Na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu nalaze se i koncentrični krugovi Centra svijeta. Svake godine za vrijeme proslave Dana centra svijeta na krugove se postavljaju pločice gradova prijatelja s njihovim imenima te se podižu zastave u pozadini fontane.

Ocijenjena 543 uzorka vina

Kad je podsjetio na sve ove zanimljivosti Matijašec je kao iz rukava “istresao" podatke o manifestaciji koja se proteklog vikenda održavala u Ludbregu. Na njoj se  okupilo preko 400 vinara s područja Hrvatske, Slovenije i Mađarske koji su na ocijenjivanje dostavili čak 543 uzorka vina.

-Svake godine imamo i neku novost pa tako i ove, otkriva Matijašec.

Naime, osim  Ocjenjivačke komisije sastavljene od certificiranih enologa na čelu sa prof. dr.  sc. Stanislavom Herjavec po prvi put su  u ocijenjivanju su sudjelovali vrhunski enolozi i sommelijeri iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije, među kojima i Siniša Lasan, višestruki hrvatski sommelijerski prvak i Decanter sudac. On je održao i dvije radionice, vođene degustacije vina u Varaždinu i Ludbregu, koje su predhodile svečanom uručenju medalja i priznanja vinarima u ludbreškom hotelu Crnković.

Najviše priznanje Zlatni trsek primila su 94 vina, Srebrni trsek 285 vina,  Brončani trsek 106 vina. Priznanje za sudjelovanje dobilo je 11 vina, a 47 uzoraka zbog defektnog mirisa,  okusa ili neke druge mane je  odbačano. Puno? Ma i nije, jer ako se uzme ukupan broj uzoraka to nije niti 8 posto, kaže Tomislav Glavić. Na nekim našim manifestacijama, kao nedavno u Stankovcima,  zna se dogoditi da gotovo polovica bude odbačenih.

Sva nadinska vina u medaljama 

Bitno je da od 35 uzoraka vina koja su u Ludbreg pristigli iz Nadina ili su napravljena od grožđa iz tog najekološkijeg vinogradarskog mjesta u RH, nijedno nije odbačeno. 

– Sva naša vina su u medaljama od čega 15 zlatnih, 13 srebrnih i 7 brončanih, kaže Glavić. Na ovo natjecanje u “centar svita” on je poslao sva svoja mlada vina, ukupno njih devet. – Želio sam se uvjeriti kakva su jer ih iz razumljivih razloga nisam dao na našu manifestaciju u Nadin, govori Glavić. Odmah je dodao da se nije posebno pripremao. Nije imao parametre ni za šampionski Syrah, a analizu je napravio nakon što je saznao rezultat. Riječ je o vinu koje je 100 posto od spomenute sorte, nastalo od grožđa iz berbe u drugoj polovici rujna koje danas ima 15 posto alkohola sa 6,2 kiselina i 2 do 3 grama neprovrelog šećera.  Ima, znači, gotovo idealan balans. Ne strše ni  alkohol ni kiseline. Vino je organoleptički zaokruženo, pitko.. Ocjenjivačka komisija mu je dodjelila  87 bodova, najviše od svih crnih vina na ovoj manifestaciji. 

Ante Župan najugodnije iznenađenje

Osim šampionskog Syraha još četiri Glavićeva vina – Merlot,  Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Plavina osvojila su zlatne medalje. Od njegovih crnih jedino Grenche nije pozlaćen. Sa 77 bodova  ostao je na granici između srebra i zlata. 

– Dokazali smo i ovaj put da smo  u mladim crnim vinima  bez konkurencije,  kaže Tomislav Glavić. 

U posljednjih pet godina koliko članovi Udruge vinogradara i vinara Nadin te njihovi prijatelji idu na natjecanje u Ludbreg, Glaviću je ovo treća šampionska titula. On je osvojio prvu, druge godine je pripala Boži Glaviću, treće Stjepanu Vučemiloviću, a posljednje dvije, kao što rekosmo, upisao je na svoj konto Tomislav Glavić. 

Ne samo u Ludbregu nego i na Sabatini i drugim smotrama mladim crnim vinima od grožđa iz Nadina nema ravnih. Organizatori, posebno ovi u Ludbregu zadovoljno trljaju ruke. Kažu da su im vina iz Nadina podigla rejting  manifestacije jer u tom kraju Hrvatske puno su zastupljenije bijele sorte. Priznaju da se nijedna kontinentalna vina ne mogu mjeriti sa vinima iz Nadina. 

Uz Glavića briljirali su i drugi. Božo Glavić je poslao tri vina i osvojio tri zlata, Stjepan Vučemilović dva vina oba zlatna, Tomislav Grbić iz Privlake isto dva vina  – dva zlata. Veselko Glavić i Ante Župan svaki po jedno vino i svaki po zlato.

 – Meni je ovo prvo, kaže Župan ne krijući zadovoljstvo.  Prvi put u Ludbregu i odmah zlato. Dosad je na dugustacijama u Nadinu Ante Župan, inače glasnogovornik Zadarske županije,  osvajao uglavnom srebrne medalje. – Vidi se da mu se vino razvija u dobrom smjeru, kaže Glavić, ističući da mladi vinar Župan očito voli vino,  ne žali truda i stalno uči. 

Ravnokotarska vina, navlastito mlada crna , sve su bolja i  bolja, ali popravljaju se i bjela. Eto,  u jakoj konkurenciji u Ludbregu, sedam naših vinara okitilo se medaljama. Doduše, nijedna nije zlatna, ali  biće jednog dana.  Možda i prije, uz karakterističan osmijeh kaže Glavić. 

Fale nam količine, pozitivan odnos i zajedništvo

Na pitanje što nam fali odgovara: 

Fali nam tradicija podrumarstva i kontinuitet. Svako malo na ovim prostorima rat napravi “sranje”,  kaže Glavić. Svaka nova generacija započinje iz početka. Fale nam kvalitetna bijela vina,  više ulaganja u podrume i  kušaonice.

Sva crna vina naših desetak  vinara koji su na tržištu  vrhunske su kakvoće, ali fale nam količine.

Fali nam i ono što imaju ludbreški vinogradari – pozitivan  odnos i zajedništvo.  Iako velika većina tamošnjih vinara, gotovo 80 posto njih rade vino samo za svoje potrebe, imaju naviku donijeti svoj proizvod na vinske smotre da ga struka ocijeni. Uvažavaju struku. Za razliku od još uvjek prevladavajuće većine naših ljudi koji misle  da je upravo njihovo vino najbolje, da mu ne triba ocijenjivanje. A ovi  u sjeverozapadnim vinogorjima, ludbreškim, varaždinskim i međimurskim ne samo da dolaze nego i sudjeluju  u organizaciji manifestacije koja traje dva dana. Evo, par dana prije završne svečanosti u velikoj dvorani tamošnjeg hotela oganizirana je vođena degustacija. Tražilo se mjesto više. Radionicu je vodio već spomenuti  Siniša Lasan i kad bi on upitao čije je ovo vino, vlasnik se odmah javljao i  govorio na koji način je proizveo to svoje vino, zašto ga je ostavio polusuho ili slatko, kakvih je 80 posto njihovih vina. A traže se  suha, pogotovo za gemište. Moje je mišljenje, smatra  Glavić,  da su im vina polusuha ili poluslatka iz razloga što oni ne mogu postići sladore prirodnim putem pa onda mošt doslađivaju, o čemu je  govorila i predsjednica Ocjenjivačke komisije  prof. Stanislava Herjavec.

Glavićev odgovor županu Čačiću

Traže se suha vina i oni će ih  proizvoditi. Udruga Trsek ima ogromnu  podršku Varaždinske županije i Grada Ludbrega. Samo za ovu manifestaciju donirali su 210.000 kuna. Zajednički su  uredili pokazni podrum koji predstavlja jednu od glavnih turističkih točki grada Ludbrega. Međunarodnu izložbu mladih vina sponzoriraju i brojne tamošnje tvrtke, jako dobro su umreženi i odaziv na tu manifestaciju je vrhunski pa nije čudno što je tako dobro popraćena i sponzorski i medijski. Organiziraju i tombolu, a za prvi vikend u rujnu sva vina koja ostanu od manifestacije prodaju na čaše. Snalažljivi su i poduzetni. Njih 20-ak iz Udruge Trsek na čelu sa predsjednikom Brankom Kežmanom i tajnikom Mladenom Matijašecom izmjenjuju se u rukovodstvu i upravnom odboru Trseka, dobro su uhodani tim. Znaju što im je posao, zaključuje Glavić, ističući da puno stvari možemo naučiti od ljudi iz Međimurja  i  Varaždinske županije.  

Oni stvarno zajedno “drže za isti štap” što se vidjelo tijekom ove manifestacije Vincekovo 2020. Od  svečanog otvoranja do dodjele odličja u   hotelu Crnković u Ludbregu uz brojne vinare i goste sudjelovali su i župan Varaždinske županije  Radimir Čačić i njegov zamjenik Tomislav Paljak, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega Antun Šimić i brojni drugi gosti, kojima su domaćini bili članovi udruge 'Trsek' predvođeni predsjednikom Brankom Kežmanom. Župan Čačić je podsjetio kako su vina Varaždinske županije lani po prvi put sudjelovala na međunarodnim smotrama i osvojila šest najviših nagrada. -“U tom smjeru moramo ići dalje, moramo se mjeriti s najboljima. Županija daje punu podršku ovoj, najvećoj  izložbi mladih vina u Hrvatskoj te ćemo to i ubuduće činiti, financiranjem edukacija ili financiranjem vaših izlazaka na najveće svjetske izložbe”, obećao je Čačić.  Kao primjer kako se kvalitetan proizvod može brendirati je Varaždinsko bučino ulje, koje je u dvije godine postalo prepoznatljivo i dostiglo najviše standarde kvalitete. “To možemo postići i s našim vinima, ali morate pokazati spremnost da napredujete i učite. Inzistiramo na tome da se prepozna potreba za podizanjem kvalitete, moramo učiti od boljih i uspješnijih, jer samo to jamči napredak”,  istaknuo je župan Čačić, uručio nagrade šampionima Tomislavu Glaviću i Robertu Kopjaru vlasniku Vinarije Kopjar.

Uzgred, dok je dodijeljivao priznanje Glaviću, prišapnuo mu je kako je siguran da bi njegovo vino bilo zlatno i na drugim međunarodnim manifestacijiama puno jačim od ove.

Glavić mu je odgovorio: – Ne samo moja nego i većina ostalih! 

Time i završavamo  ovaj raport o 28.  međunarodnoj izložbi mladih  vina Ludbreg 2020., na kojoj su  članovi i prijatelji Udruge vinogradara i vinara Nadin i ovaj  put bili uspješni sa svojim  mladim, pogotvo crnim vinima. A,  ako bogda, s vrimenom će biti  bolji i u bilima, bude li, kako  reče Tomislav Glavić, više sloge  i potpore.

Univerzal, Crnko, Pušipel i poziv u Mađarsku

Iz Ludbrega smo se vratili zadovoljni, govori Tomislav Glavić. Ne samo zbog osvojenih odličja, nego i novih iskustava, uspostavljenih kontakata i prijateljstava. Tijekom trodnevnog boravka u Varaždinskoj županiji uživali su, veli,  gostoprimstvo prijateljske Udruge Trskek iz Ludbrega na čelu sa predsjednikom Kežmanom i tajnikom Matiješecom. 

U Varaždinu su bili  gosti i kod Željka Horvata, vlasnika tvrtke Horvat Univerzal koja se bavi prodajom i proizvodnjom vinarske opreme.

 – Željko je moj dugogodišnji poznanik, kaže Glavić. Tijekom posjeta upoznali smo se s radom njegove firme, bili  dobro počašćeni, a Željko je osigurao i vodiča koji je vinarima iz Nadina pokazao sve znamenitosti grada Varaždina.. Potom smo, kaže Glavić,  u organizaciji Udruge Trsek posjetili seosko gospodarstvo Crnko, degustirali autohtone delicije i pili njihovo vino. Znači, imaju razvijen seoski turizam. U nedjelju u prijepodnevnim satima, isto u režiji gospodina Horvata, posjetili vinara Košića u Međimurju, kušali njegovih sedam sorata vina. Sva bila osim jednog Cabernet Sauvignona. Čuli smo priču od njega i ostalih šest vinara kako su oni u biti brendirali njihovu autohtonu sortu Pušipel. Najprije su uspješno riješili trzavice sa Slovencima koji polažu pravo na ime Šipon. Potom su uz pomoć profesora Edija Maletića  krenuli u označavanje i brendiranje tog svog Pušipela.  Vetropak straža im je napravila originalnu, jedinstvenu bocu. Istu za sve. Isto je i ime vina, ali svatko od njih ima svoju etiketu na kojoj su imena  proizvođača.  Vinar Košić, primjerice,  ima desetak hektara vinograda i isto toliko još kupi još od kooperanata. Isto smo čuli od Rainera i Jakopića, koji je više puta nagrađivan na Dekanteru. Ima prepoznatljiva vina Ranjski rizling, odležana četiri, pet godina, ima dobro razvijen seoski turizam, sa smještajem, hranom i vinima.  Sve zajedno uklopljeno u dobru priču. Kušali smo tih desetak njihovih vina. Uglavnom karakterističnih za njihovo podneblje, kao što je Silvanac Zeleni, Pinot Sivi, Pinot Bijeli, Muškat žuti, Ranjski rizling, Manzoni i Graševinu koja je netipična. Nije  kao što su slavonske iz Baranje i Kutjeva. Drugi tip Graševine od onih na koje smo navikli. Lepršavija je i pitkija, govori Glavić.

Još je naglasio kako se mi znamo jadati kako je težak posao u vinogradu. Jest,  stvarno je težak, najteža grana u poljoprivredi, ali kad vidimo kako je u Podravini i Zagorju onda mi možemo pivajući raditi naše vinograde. Nesporedivo su  pristupačniji i pogodniji za strojnu obradu. Kod njih je puno više fizičkog rada. Čim se priđe Dravu odmah se vidi razlika. Kao što smo mi nekada kad smo mi prelazili iz Hrvatske u Sloveniju. Vidi se da se puno više radi, kaže Glavić.

Zahvaljujući suradnji sa Udrugom vinogradara i vinara Trsek našli smo još puno srodnih udruga s kojima je Udruga vinogradara i vinara Nadin uspostavila prijateljstvo i suradnju. Mislim tu na Udrugu Belica iz Kastva, pa Škrlet iz Turopolja..  Zovu nas i Mađari, zapravo naši pomurski Hrvati  iz mjesta Sumarton u susjednoj državi svega 27 kilometara udaljenog od državne granice.  Sumarton je blizu grada Nagykanizsa, nasuprot našeg  Čakovca. 

 Uglavnom, bio je zanimljivo i poučno. Uz razmjenu iskustava otkrili smo i nove, dodatne razloge  razloge za druženje i međusobne posjete, kaže Tomislav Glavić.

TOMISLAV GLAVIĆ: Za sve “kriva” šampionska titula u Polači prije 13 godina

Tomislav Glavić je dosad osvojio ukupno 12 šampionskih titula i tko zna koliko zlatnih medalja na raznim međunarodnim natjecanjima.  Svaka mu je draga, ali posebna je ona prva u Polači 2007. godine. – To je bio neopisiv, neponovljiv doživljaj, kaže Glavić. Od tada se ozbiljnije počeo  baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Obnavljao stare i sadio nove vinograde  tako da danas  na 5 hektara ima 22 tisuće loza starih od 12 do dvi godine. 

-Slijedećih nekoliko godina sve će biti u punom rodu, kaže Glavić.  

U dva navrata koristio je  sredstva iz Vinske omotnice, točnije iz mjere za rekonstrukciju i konverziju vinograda. Prije dvije godine isplaćena mu je jedna u iznosu od 50 tisuća kuna, a sada očekuje isplatu za tu drugu mjeru 112 tisuća kuna. Nešto “sitno” dobivao je od grada Benkovca i Zadarske županije  uglavnom za sufinanciranje nabavke sadnog materijala.  Ako se zna da podizanje jednog hektara vinograda stoji  25.000 eura, jasno je da je većinu financirao vlastitim novcem, a ovo iz Vinske omotnice  je retroaktivno sufinanciranje, ali isto je, kaže Glavić,  dobro došlo. 

Nove nasade ne planira. 

-U planu je izgradnja novog podruma sa kušaonicom, a kad će to biti ne znam. Vidjet ćemo, veli Glavić. Njegova sadašnja vinarija  u podrumu obiteljske kuće može proizvesti svega 10.000 litara što je trećina od količine koje bi mogao proizvesti od grožđa iz svojih vinograda. Zato  dvije trećine grožđa proda “na panju” uglavnom poznatim kupcima. Vina uglavnom isto prodaje na kućnom pragu. Ima, kaže,  stalne kupce, a nešto kroz sezonu bude u ponudi i u restoranima. Na tom planu bi trebalo više raditi,  puno više toga vina može prodati i u buteljama. No, dodaje Glavić, zadovoljan sam i ovako jer dosta vina mi ode za poklone za Božić, Novu godinu i Uskrs. Najviše vina ide u buteljama, a određena vina prodajem i u rinfuzi, dodaje Glavić. U kompletan posao vinogradarstva i vinarstva, uključena je cijela njegova obitelj, supruga Tatjana, kćeri Marta i Martina, sin Martin i nevjesta Antonela. Martin ima svoj OPG i jedan dio obiteljskih vinograda, a supruga mu Antonela po zanimanju je enolog tako da vinogradarski i vinarski posao obitelji Glavić ima sve preduvjete za  razvoj i još uspješniju budućnost.

IZ NOTESA STJEPANA VUČEMILOVIĆA 

VINCEKOVO U LUDBREGU

Evo već petu godinu za redom provodim sa Udrugom vinara i vinogradara Nadin u Ludbregu povodom blagdana sv. Vinka. I svake godine mislim da je baš to vrhunac gostoljubivosti naših domaćina Udruge vinara i vinogradara Trsek, a oni  opet nađu načina da to bude još i bolje i sadržajnije. Ako je svaka godina bila za pet, ova peta je svakako za pet plus. Često se kaže da u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u ovo vrijeme minimalno 0,5‰  alkohola već u zraku, a ja bih rekao da je znatno više od toga broja srdačnosti i ljudske topline naših domaćina na čelu sa predsjednikom Udruge Brankom Kežmanom i tajnikom Mladenom Matijašecom. Oni su doslovno svaki trenutak učinili ugodnim, od samog dolaska, preko svečane večere, obilaska grada Varaždina i ručka na jednom OPG-u. 

Na 28. međunarodnoj izložbi mladih vina  smo sudjelovali pretežito sa crnim vinima i osim šampionske titule koju osvajamo već petu godinu za redom, od kada zapravo i sudjelujemo, osvojili smo i pet prvih mjesta do šampiona. Sa bijelim vinima stojimo znatno slabije i tu se moramo ozbiljno zamisliti. Ne možemo se pomiriti sa činjenicom da naši prijatelji iz Ludbrega kod nas redovito pobjeđuju u bijelim vinima na čemu im čestitam, a mi kod njih u crnim. Zašto?

Pa zato što je njihovo podneblje znatno zahvalnije za bijela nego za crna vina, ali me još nitko nije uvjerio da i kod nas osim vrhunskih crnih ne mogu biti isto takva i bijela. Mišljenja sam da treba, osim vrhunske sirovine koju imamo, uložiti znatno više truda i stručnog rada, pa i nešto investirati u tehnologiju da bismo postigli rezultate koje bijelo grožđe iz naših vinograda može dati. 

U protivnom ćemo opet negodovati što naši ugostitelji nude u svojim lokalima bijela kontinentalna vina. Ali nećemo priznati da su ta vina i bolja i jeftinija od naših.

Ovu prekrasnu manifestaciju su osim velikog broja poslovnih subjekata u znatnoj mjeri podržali grad Ludbreg i županija Varaždinska. Ovo bih volio da se i kod nas jednom dogodi kod organizacije manifestacije u Nadinu, ali i drugim mjestima. Naš ljubazni domaćin je pozvao pored niza uglednih govornika i župana varaždinskog Radimira Čačića  da nam se obrati na svečanoj večeri. I tu smo mi vinari imali prilike slušati kritike i upute za proizvodnju vina. Gospodin Čačić nam je u svom osebujnom govoru stručno izmiješao kiselo varaždinsko zelje, bundeve i vino. Mi koji smo pažljivo slušali, poštivajući hijerarhiju, i bili smo malo u nedoumici što od toga miksa može nastati. Kako je svečana  sala jako dugačka koja može primiti petstotinjak ljudi, oni za krajnjim stolovima nisu gotovo ništa čuli, a iskreno rečeno, nisu se ni trudili. I oni su zapravo puno bolje prošli.

Srdačno zahvaljujem našim domaćinima.
        Stjepan VUČEMILOVIĆ

REZULATATI PO SORTAMA

CRNE SORTE

CABERNET FRANC:KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 85(bodova),  ZL (zlatno). CABERNET SAUVIGNON:Glavić Božo, Nadin, 85, ZL, Grbić Tomislav, Privlaka, 84, ZL, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 82, ZL, Bilosnić Damir, Zemunik Donji, 80, SR (srebro), Škara Željko, Škabrnja, 77 SR
GRENACHE CRNI: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 77 SR
MERLOT: Vučemilović Stjepan, Zadar, 85, ZL, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 83, ZL, Jurjević Edis, Zadar, 80, SR, Ožaković Denis, Nadin, 79, SR, Vrsaljko Slavko, Nadin, 78 SR, Marušić Slavko, Zemunik Donji, 72 BR (bronca), 
MJEŠAVINA CRNIH SORATA: Vučemilović Stjepan, Zadar, 85, ZL, Glavić Božo, Nadin, 83, ZL, Glavić Veselko, Nadin, 83, ZL, Ožaković Denis, Nadin, 81, SR, KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 80, SR, Marušić Slavko, Zemunik Donji, 77, SR, Šarić Josip, Zemunik Donji, 77, SR, Marušić Nedjeljko, Nadin, 78, BR
SYRACH: Grbić Tomislav, Privlaka, 85, ZL, Glavić Božo, Nadin, 83, ZL, Župan Ante, Zadar, 83, ZL
PLAVINA: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 84, ZL
VOĆNO VINO: Gospić Ante, Prkos, 85, ZL

BIJELE SORTE

DEBIT: Vinketa Vinko, Nadin, 77, SR, 

GRK: KER-VIN vl. Glavić Tomislav, Nadin, 72, BR

MARAŠTINA: Ožaković Milenko, Nadin, 74, BR

MIJEŠANO BIJELO: Glavić Davor, Nadin, 72, BR

UGNI BLANC:Škara Željko, Škabrnja, 71, PR

ROSSE: Glavić Željko, Nadin, 76, BR, Vrsaljko Slavko, Nadin, 73, BR