Priča o betinskoj gajeti „Cicibeli“ priča je o moru, brodovima, ljudima i otocima. Priča o Ugljanu i Murteru, Preku i Betini.
Kakvu je ulogu “Cicibela” odigrala u tradicijskoj gradnji drvenih brodova, u revitalizaciji i obnovi te što je s njima danas, otkriva izložba “Tragom male drvene brodogradnje” koja je u subotu, u sklopu predbožićnog programa "Prosinac u Preku", otvorena u POU Dom na žalu.
Veze između Preka i Betine
– Iako Preko nije bilo poznato po kalafatima, arhivi lučkih kapetanija svjedoče o velikoj floti malih drvenih brodova u vlasništvu Prečana. Ova izložba bila je prilika da se malo dublje prouče veze između Preka i Betine jer su mnoge brodove Prečani naručivali baš kod betinskih kalafata. Preko, pak, ima zanimljivu povijest, a priča mu je slična murterskoj i betinskoj. Brodove su Prečani koristili uglavnom za transport, rjeđe za ribarenje. Bili su težaci, a ponekad su i služili zadarskoj gospodi. Baš zbog tih sličnosti Preko je postalo nezaobilazna postaja putujuće izložbe “Tragom male drvene brodogradnje”, kazala je na otvaranju Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja drvene brodogradnje iz Betine, koji je prošlog ljeta u suradnji s Muzejom Općine Jelsa i Udrugom Lantina Vrboska započeo realizaciju izložbe o gajetama i leutima, brodograditeljskim znanjima i umijećima koji su potrebni da se izradi drveni brod.
Uz postojećih šest, izložba je proširena s još dva panoa posvećena povijesnim prilikama brodova u Preku od 17. do 19. stoljeća i lavandijerama koje su stradale na jednoj gajeti u olujnome moru u Zadarskom kanalu 2. studenoga 1891. Izložena je i velika zbirka kalafatskoga alata i pribora iz fundusa betinskog muzeja, a potanko su opisani i načini te vrste drva od kojih su se gradili mali drveni brodovi.
Tragična smrt 16 lavandijera
Izložbu je otvorio načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je kazao kako je jedan od najpoznatijih preških brodova svih vremena bila je gajeta „Cicibela“, prvotno nazvana “Danica”, obitelji Tome Gregova Taškele, ali veliku ulogu odigrali su svi brodovi kroz povijest privezani u preškom portu jer je o njima ovisio život otočana težaka.
– Nijedan brod, ni prije prvog uplovljavanja „Cicibele“ u preški porat, ni nakon njezina napuštanja Preka 1970. godine, nije tako snažno obilježio duh tradicijske drvene brodogradnje i na otoku Ugljanu i na širem zadarskom području. Nažalost, u povijest je ušla još jedna priča o Preku i gajetama, a to je tragična smrt 16 lavandijera. I ona također govori o neraskidivoj vezi čovjeka, mora i broda. Niti je čovjek mogao bez broda, niti je brod mogao bez ljudske ruke. I zato je izložba “Tragom male drvene brodogradnje” vrijedan dokument prošlosti na kojemu se treba temeljiti naš odnos prema tim brodovima u budućnosti, poručio je.
Izložba se može razgledati do 1. veljače 2019. godine, a organizatori, POU Dom na žalu i betinski Muzej drvene brodogradnje, zahvaljuju na potpori i pomoći Udruzi žena Luzor, TZO Preko i Općini Preko.
Pisani tragovi i brodovi
Prema podacima koji su objavljeni 2012. godine u Zadarskoj smotri, u broju posvećenom otoku Ugljanu, prvi pisani tragovi o organiziranom pomorstvu otoka Ugljana datiraju iz sredine 18. stoljeća, kada su otočani posjedovali 114 manjih brodova. U Preku i Ugljanu postojala je jedna tartanela (manji mletački ribarski brod), a sve ostalo bile su gajete i leuti. Početkom 19. stoljeća, 1806., imali su 51 gajetu i četiri leuta, a tih su godina u Preku samo četvorica muškaraca bili profesionalni pomorci. Tri godine poslije, na otoku su bile čak 83 gajete i pet leuta i svi brodovi većinom su se koristili u ribarstvu, a samo neki za prijevoz na kopno ili u druge dijelove otoka.
Sljedećih desetljeća broj brodova je rastao, 1820. na otoku je bilo 105 manjih brodova, devet godina kasnije 109, a 1858. otok Ugljan raspolagao je sa 119 brodica – 10 bracera i 109 gajeta. U vlasništvu Prečana bile su četiri bracere i čak 41 gajeta, a od sredine 18. do prve polovice 19. stoljeća Prečani su u vlasništvu imali 207 brodica. U svim mjestima od Kukljice do Ugljana i Mulina bile su male lučice prikladne za pristajanje i vez malih brodova, a poznato je i da su stanovnici Preka 1858. godine organizirali veliko čišćenje mjesne luke kako bi mogli vezati sve svoje bracere.
najnovije
najčitanije
Svijet
NIZ PROBLEMA
Duga povijest zdravstvenih problema pape Franje
Tenis
TENISKI REZULTATI
Pobjeda Dodiga i Bhambrija, Đoković i Verdasco također u četvrtfinalu
Svijet
NJEMAČKI KANCELAR
Scholz na pariškom sastanku: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u pregovorima
Nogomet
londonski klub
Arsenal kažnjen sa 65.000 funta
Hrvatska
NAJVAŽNIJI ISPIT
Državnu maturu prijavilo 28.370 pristupnika
Zadar
lokalni izbori
ANKETA Koga vidite kao sljedećeg gradonačelnika Zadra?
Ostali sportovi
FNC 21 Zadar
Petar Ražov pobjedom protiv Vase Bakočevića obranio i razgalio Višnjik
Županija
obavijest vodovoda
Bibinje i dijelovi Zadra u ponedjeljak bez vode
Moda
ŠPICA
MODNA ANALIZA Stylish kombinacije ukrasile zadarske ulice
Scena
ZADAR TUGUJE