Cijena pšenice i mlijeka

“Zašto guraju u prvi plan poljodjelske politike pitanje proizvodnje i tržišta pšenice. To nije naš problem”, ljuti se stočar Zorko. Je Zorko, ali treba znati da je pšenica stožer poljodjelskih proizvoda oko koje se sve vrti, pa i cijena tvoje stoke.
Uspostavljeni tržni odnosi cijena ratarskih proizvoda su gotovo nepromijenjeni. Pšenica kukuruz 1:0,9, pšenica soja 1:2,5, pšenica uljana repica 1:1,5, pšenica ječam 1:1,2 itd.
Porastom cijene pšenice neminovno raste cijena kukuruzu, stočarskim proizvodima i mlijeku i ostalom. Poticanjem pšenice potičemo i ostalo poljodjelstvo, pa i čitavo gospodarstvo. Naravno da su konkurentnija gospodarstva ona koja imaju više zemlje, jeftinije ulaze u proizvodnju i uspostavili su bolji red na tržištu.
Takva gospodarstva određuju cijenu pšenice na svjetskom tržištu. Sveobasizajuće cijene vrijede za svih jednako, kao USA tako i u Europi. Iskakanje od tih cijena mora neko platiti, ili država, ili obiteljsko gospodarstvo.
Tržna cijena neće popustiti. Ona je tvrdoglava i navodi nas na određena rješenja. Priznajmo je, ne sukobljujmo se s njom, ali platimo poljodjelcu za dodatne troškove da bi opstao. Stavimo, pritom pred poljodjelce glavni zahtjev. Povećaj svoju natjecateljsku sposobnost!
Poljodjelcu trebamo svi skupa pomoći, da se ne dogodi ono iz pripovijesti o tovaru. “Slabo hraneći tovara uštedili smo dosta novaca, ali tovar se iscrpljivao i na koncu krepao”, prispodobio je osviješteni Zorko.
Vaš Bage