Budućnost naše mode je osvijestiti društvo

Domaću tekstilnu industriju možemo spasiti kroz udruživanje dizajnera i industrije, kroz otvaranje modnih ateljea, kroz osvješćivanje društva. Ljudima treba pokazati da nije sve strano bolje i da nije bit odjenuti se što jeftinije ili što skuplje, nego što kvalitetnije za prihvatljivu cijenu. Problem našeg društva je u tome da jako malo ljudi cijeni domaće proizvode uopće, pa tako i domaći dizajn, stoga treba snažno poraditi na promociji hrvatskog proizvoda

Nedavno održani Zadar  fashion nights u prvi je plan  izbacio jedno novo modno  ime – mladu zadarsku dizajnericu Anu Milin. Prošlogodišnja pobjednica Split city fashiona ponovno je demonstrirala svoje velike modne kapacitete predstavivši  Zadru najbolju kolekcijom  trodnevnog modnog događanja, potisnuvši svojim  nastupom i daleko afirmiranija dizajnerska imena.  Koncepcijski zaokružena,  inspirirana luksuznim  afričkim safarijem, Ana je  svoje manekenke odjenula u  maslinasto zelene i bež lagane bluze, hlače i sakoe,  zaštitivši ih od sunca velikim šeširima, pripremivši  ih simbolično na putovanje  na „crni kontinent”. Upotrijebivši prirodne i lagane  materijale: keper, mako, popelin, svilu, muslin i lycru  postigla je izuzetnu lepršavost modela i decentnost koja se najbolje ocrtavala u kolekciji dugih  svečanih crnih haljina kojima se, zaokruživši ideju,  „pobrinula” da njene djevojke imaju što za odjenuti,  ne samo tijekom dana, već i  na večernjem koktel partiju.  Ono što svakako treba spomenuti je i činjenica da su  njene kreacije bile i dobro  skrojene i sašivene, čime je  Ana pokazala da osim ideje  ima i kapaciteta na tržište  izbaciti kompletan autorski  „proizvod”.
 Jednostavni krojevi i  lagani materijali
Na Zadar fashion nightsu imala si, po sudu  mnogih, najbolju autorsku  kolekciju. Što te inspiriralo,  je li bilo teško jednoj mladoj  dizajnerici „izbaciti” toliko  kreacija, i pritom dobrih  kreacija, na pistu? 
– Najprije želim svima  zahvaliti na lijepim komentarima i pozitivnim reakcijama. Inspiracija kao i uvijek nekako dođe sama od  sebe, inspiraciju ne tražim  već me inspiriraju svakodnevna događanja, bilo neki  dobar film, neka dobra pjesmu ili tek nešto što sam  vidjela na ulici. Bilo je svakako naporno, na kolekciji  sam radila oko mjesec dana  te usput rješavala i zadnje  ispite na faksu. No, zadovoljna sam, isplatilo se jer  volim ono što radim i  uživam u svom poslu. Kolekciju sam shvatila kao  „cruise” kolekciju pa sam  zbog toga radila jednostavnije krojeve, koristila prirodne i lagane materijali na  kojima i inače u svom radu  inzistiram. Dakako, to  ponekad i nije u potpunosti  moguće. Ovaj put sam koristila više vrsta pamučnih  materijala: keper, mako, popelin, svilu, muslin i lycru.
Znači, zadovoljna si napravljenim, no je li moglo i  bolje?
– Uvijek može bolje, uvijek  volim čuti i kritike i pohvale,  pohvale potvrđuju da je to  što radim dobro, a kritike  me tjeraju da radim još bolje.
Kako uopće teče jedan  kreativan proces pripremanja modne kolekcije, koja je  polazišna točka, što je tvoj  pokretač?
– Proces nastanka kolekcije je jako zanimljiv i kreativan, a isto tako i težak i  iscrpan, no kada radiš ono  što voliš, ništa nije teško. Ja  taj proces započinjem skicama, a zatim se bacam u  potragu za odgovarajućim  materijalima, što ponekad  nije nimalo lako, a nakon  toga slijedi i sama izrada! U  završnu fazu ulazi styling  što uključuje modne dodatke i cipele te pronalazak  odgovarajuće muzike kako  bi priča koju sam zamislila  bila u potpunosti zaokružena.
Kada jednom kreneš,  koliko ti treba od one prve  ideje do kolekcije na pisti?
– To ovisi o vremenu kojim  raspolažeš i ne može se  točno definirati, od ideje do  realizacije može proći jako  puno ili jako malo vremena.  Početna ideja se često mijenja ,jer kada krene proces  realizacije, rad vam konstantno donosi nešto novo,  uvijek se rađaju neke nove  ideje, neke nove zamisli. No,  držim da je bitno ne iskakati  iz okvira onoga što se želi  prikazati i poručiti, bitno je  ostati dosljedan sebi, jer navala ideja može odvesti u  krivom smjeru.
Nije sve u dizajnu
Ono što su svi mogli  primijetiti na reviji je da je  tvoja kolekcija bila izvanredno i skrojena i sašivena.  Kako je to tako dobro pošlo  za rukom jednoj, ipak, još  uvijek mladoj dizajnerici?
– Iako sam, kako kažete,  mlada dizajnerica, iza sebe  ipak imam nešto rada i iskustva, no to je prvenstveno  zbog toga što želim osim  dobrog dizajna pružiti i kvalitetu. Jako puno pažnje i  truda polažem na samu izradu modela jer samo dobar  dizajn nije dovoljan. Ako  kvaliteta izrade nije na nivou, ni dizajn ne dolazi do  izražaja.
Jesi li imala pomagače,  koliko je uopće ljudi radilo  na kolekciji, jeste li sve radili ručno?
– Kolekciju sam gotovo  cijelu radila sama, no imala  sam malu pomoć svojih prijatelja i suradnika kojima  ovim putem želim zahvaliti.  Također želim zahvaliti i  sponzorima Shoe-boxu i Accessoiresu koji su mi omogućili da njihovim cipelama i  nakitom upotpunim i zaokružim svoju priču.
Sada, s nekoliko tjedana  odmaka, kako bi opisala iskustvo sudjelovanja na Zadar fashion nightsu?
– Za mene je još uvijek  svako iskustvo dobro iskustvo i dobra prilika da predstavim svoj rad.
Kakav je tvoj rezime  zadarskih modnih noći, što  ti se svidjelo, a što ne?
– Gledajući cjelokupnu sliku nisam baš u potpunosti  zadovoljna, poštujem rad  svih dizajnera i organizatora, ali mislim da je ovdje  bilo najmanje mode.
Što je trebalo drugačije  napraviti?
– Ne znam što su organizatori htjeli postići  ovim događajem, samo dobru zabavu ili su htjeli organizirati novo modno događanje? Greške postoje, no  s obzirom da je ovo prvi put,  to je donekle prihvatljivo.  Ako žele organizirati modno  događanje onda trebaju dovesti neke afirmiranije dizajnere i brendove.
Dobar početak za  kasniju karijeru
Iako je pitanje već „otrcano”, moram ti ga postaviti, u krizi u kojoj je cijela  država, je li uopće pametno  baviti se modom?
– Mislim da je moda neizbježna i da je sastavni dio  života i društva, njena  važnost je velika.
Gdje vidiš poziciju za  sebe?
– To je pitanje na koje ne  mogu u potpunosti dati odgovor, ali svakako se nadam  da bi me u budućnosti mogli  vidjeti na nekom od vodećih  modnih događanja u Hrvatskoj.
Pobjednica si prošlogodišnjeg Split City Fashiona, osim priznanja i medijske „pompe” je li taj uspjeh rezultirao kakvim konkretnijim učincima?
– Split City Fashion je  događanje koje je još relativno nepoznato široj javnosti stoga nije bilo ni za  očekivati da će mi to donijeti  neki konkretan napredak u  karijeri, ali je svakako dobar  početak.
Mogu li događanja poput ovog zadarskog, a i ostalih modnih manifestacija,  puno napraviti za jednog  dizajnera, je li to put kojim  treba ići?
– Mislim da se ovakva  događanja najmanje bave  modom i dizajnerima koji tu  predstavljaju svoje kolekcije, za razliku od većih modnih događanja kao što su  Dove Fashion.hr, Cro-a-porter i Fashion week Zagreb.
Što je za tebe zapravo  moda?
– To je pitanje na koje  imam jako opširan odgovor,  a mislim da ovdje nema  toliko mjesta.
Tko su svjetski dizajneri  koji te nadahnjuju, dizajneri  koji stvaraju modu? A tko  su dizajneri koji tek vješto  manipuliraju tržištem i dobro zarađuju prodajući nam,  ne modu, ne viziju, već tek  dobro upakirano ime, statusni simbol?
– Svjetski poznati dizajneri koje iznimno cijenim su  Alexander McQueen, YSL,  Balenciaga i Haider Ackermann, iako ima i mnogih  drugih dizajnera koji su po  mom sudu ostavili i ostavljaju velik trag u modi. Oni  koji vješto manipuliraju  društvom su upravo veliki  brendovi kao što su Zara i  H&M čiju robu kupuju i  nose svi.
 Odijevati se u skladu  sa svojom građom
Moda je u zadnje vrijeme postala važan dio kulture današnjice. Što misliš,  zašto je toliko bitno što  nosimo, „koga” nosimo?
– Pa, moda je od samih  svojih početaka preuzela veliku važnost u društvu i to se  ne može osporiti, moda je  bitna jer se svi moramo odijevati i jer svi želimo lijepo  izgledati, biti posebni pa čak  i izražavati svoje stavove  svojim načinom odijevanja.  Je li bitno koga nosimo,  nisam u potpunosti sigurna,  no bitno je da se odjevamo  prvenstveno u skladu sa  svojom tjelesnom građom i  da nosimo ono u čemu se  dobro osjećamo, a da je to  sve skupa skladno.
Modne revije preuzimaju primat među društvenim događanjima, mjesto u  prvom redu danas je gotovo  pitanje biti ili ne biti? 
– Nažalost, modna događanja se svode na to da je  bitno tko sjedi u prvom redu, a ne tko i što se predstavlja. Za to su velikim  dijelom krivi mediji, a i  činjenica da u Hrvatskoj postoji jako malo ili uopće ne  postoje modni časopisi i  portali koji bi se bavili modom, a ne mjestima u prvom  redu.
Modni dizajneri, pak,  slove, barem oni najrazvikaniji, za velike zvijezde.  Tijekom studiranja bila si, a  vjerujem još uvijek u kontaktu s kolegama dizajnerima, kako se vi međusobno  doživljavate, je li među vama atmosfera potpore ili  natjecanja?
– Mislim da se mi dizajneri  međusobno podržavamo i  veselimo uspjehu drugih iako smo si na neki način  konkurencija. Osobno imam  puno prijatelja koji su dizajneri i međusobno smo si  najveća podrška, a isto tako  i kritika.
Kaže se da se o ukusima  ne raspravlja, no kritika,  zapravo modni komentari,  sastavni su dio mode. Postoje li u Hrvatskoj po tvom  sudu uopće ljudi koji imaju  temelja za raditi modnu kritiku?
– Mislim da u Hrvatskoj  uopće nema puno ljudi koji  se bave modnom kritikom, a  od onih koji se bave jako je  malo kvalitetnih.
Većina od nas će se  šokirati bijelim čarapama  na crnim mokasinama,  zašto? Zašto je out nositi  čarape na otvorene šlape,  onako „češki”, kako to kod  nas kažu? Jesu li to ukorijenjene, medijski iscenirane predrasude, ili to stvarno nije lijepo?
– (smijeh) Pa po meni to  jednostavno nije lijepo jer  mi nije oku prihvatljivo.
U Hrvatskoj danas egzistira čitavo mnoštvo dizajnera, neki su popularni,  neki se tek probijaju. Tko je  po tvom sudu danas medijski promoviran, a bez  konkretnih razloga, tko su  dizajneri koje određeni novinari i modni urednici promoviraju iz samo njima poznatih razloga?
– O tome ne znam gotovo  ništa ili jako malo, nisam  upućena u takve stvari stoga  to ne želim niti komentirati.
A tko su zapostavljeni  dizajneri?
– To su mladi dizajneri koji  se nemaju gdje predstaviti.
Promovirati hrvatski  proizvod
Francuzi su spasili svoju  modu, male modne obrte,  tako što su počeli kupovati  u domaćih dizajnera, omogućivši im opstanak na  tržištu. U Hrvatskoj je potpuno suprotno, svi dolaze  na domaće modne revije, a  onda trkom u „Zaru”, u  „H&M” ili oni bolje „potkovani” u „Armani”, „Gucci”. Što napraviti?
– Slažem se, to je problem  našeg društva, jako malo je  onih koji cijene domaće  proizvode uopće, pa tako i  hrvatski dizajn. Stoga treba  snažno poraditi na promociji hrvatskog proizvoda, dizajna i kvalitete.
Je li budućnost domaće  mode možda u odjeći po  mjeri? Možete li vi mladi  dizajneri u tom segmentu  konkurirati velikima, koliko, primjera radi, kod tebe  dođe jedna kratka lagana  ljetna haljina po mjeri, može  li cijenom biti prihvatljiva?
– Budućnost domaće mode definitivno nije u šivanju  po mjeri, već u oživljavanju  domaće tekstilne industrije,  udruživanju dizajnera i industrije, otvaranju modnih  ateljea. Ako su Francuzi  spasili svoju modu tako da  su počeli kupovati u domaćih dizajnera pa upravo  to i nama treba, treba osvijestiti društvo i pokazati  im da nije sve strano bolje i  da nije bit obući se što  jeftinije ili što skuplje, nego  što kvalitetnije za prihvatljivu cijenu. To ćemo mi  dizajneri dakako postići tek  onda kada budemo mogli  cjenovno konkurirati. Mislim da je na dobrom putu  prema tome projekt Fashion.hr industrija koji  udružuje domaće dizajnere  s domaćom tekstilnom industrijom i koji su već ostvarili uspjeh.
Pred tobom je još samo  diplomski, što  dalje?
– Za početak jedan mali  odmor, a nakon toga opet  rad. Plan mi je sudjelovati  na nekom većem modnom  događanju, a nakon toga otvoriti svoj modni atelje u  Zadru, no nikad ne isključujem i mogućnost ponovnog povratka u Zagreb  ako se pruži dobra prilika.

Što je to “lijepo odjevena osoba”?

*Možemo li uopće definirati što je to lijepo odjevena osoba, što je  za tebe lijepo odjevena žena, što muškarac. Pritom ne mislim na  odgovore „da se kroz odjeću zrcali njena/njegova osobnost”, već na  konkretne komade odjeće, što je to lijepo, kakve haljine, kakve cipele,  torbe. Možemo li izdvojiti neke odjevne predmete i zašto?
– Za mene je lijepo odjevena osoba ona koja ima svoj stil, koja nosi ono  što joj stoji i u tome se osjeća odlično, u skladu je s modnim trendovima,  a opet nije lutka s izloga Zare. Ne postoji točna definicija lijepog, za mene  je lijepo ono što je oku ugodno! Često se pojam ljepote nameće kao  takav. Estetika i potreba za lijepim je prisutna u svim aspektima našeg  života, ne samo u odjeći i obući već i uređenju okoline u kojoj živimo i svih  stvari kojima se koristimo počevši od mobitela, računala, automobila, pa  do kuhala za kavu. Nažalost, većina ljudi toga nije svjesna i nema razvijen  smisao i potrebu za lijepim, a posljedice toga su pomodnost i kič. Bitno  je odvojiti pojam lijepog od funkcionalnog i praktičnog.