Brodu treba status kulturnoga dobra

Kako je nadalje ukazano na konferenciji, želja ove udruge je pokazati da tradicionalno opremljena gajeta može i mora postojati zajedno s gliserom i sofisticiranom jedrilicom te da se vrati u život svijest o načinu postojanja u arhipelagu, kako u prošlosti, tako i danas
Inicijativa za osnivanje udruge “Idro i veslo” predstavila se javnosti na konferenciji za medije koja je održana jučer u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Zadru, dok je Osnivačka skupština najavljena večeras u Sv. Dominiku s početkom u 19 sati. O razlozima i ciljevima pokretanja ove udruge govorili su Zrinka Mandić, Ivo Dunatov i prof. dr. Vladimir Skračić koji je na početku istaknuo:
– Osobno smatram, kao i ljudi koji su zajedno sa mnom u ovome projektu da imamo iznimnu i prostornu i duhovnu pomorsku baštinu, kao i arhipelag koji je prostorno najkompleksniji i najgušći na Mediteranu i koji obuhvaća 540 otoka. U jednom tako gustom arhipelagu je jedini način komuniciranja u to doba bio brod. To je bio drveni brod i s dominantno latinskim idrom, dakle jedrom, i veslima.
Prof. Skračić je prenio i iskustva i razgovore s nedavno održanog Festivala mora i mornara u Brestu, gdje se spominjalo i da tradicija drvenih brodova sve više izumire. Naprotiv, na zadarskom i šibenskom području situacija je takva da drvenih brodova ima, i da tradicijska brodogradilišta drvenih brodova u Betini, Sumartinu, Nerezinama, Salima i drugdje i dalje rade.
Sredozemlje – ključna odrednica
– Jasno da nama nije cilj potaknuti ljude da ugase motore te da idu na vesla i na jedra, to nitko neće prihvatiti. Ali to ne znači da te vrijednosti na koje se mi naslanjamo i koje želimo ponovno afirmirati ne predstavljaju nešto dragocjeno u našem odnosu prema baštini i u našoj definiciji našega identiteta, rekao je Skračić te naglasio da je bez osporavanja vrijednosti koje imaju u drugim krajevima od Ravnih kotara do Slavonije, u ovome trenutku hrvatska pripadnost moru i Mediteranu njezina ključna odrednica.
 Skračić je također upozorio da je bez obzira na znatne napore koje država ulaže na poboljšanju života na otocima, broj stanovnika na njima sve manji i manji, što je ilustrirao i podatkom da je 1995. godine na zadarskim otocima bez Ugljana, Pašmana i Dugoga otoka, broj školske djece bio stotinu, a prije dvije godine taj je broj pao na četrdeset uza sva nastojanja države i uložena sredstva. To pokazuje da na otoke više ne treba gledati isključivo kao mjesta trajnog nastanjivanja, nego kao komplementarni prostor grada Zadra, zajedno s njegovim kopnenim dijelom.
Gajeta uz bok gliseru
Kako je nadalje ukazano na konferenciji, želja ove udruge je pokazati da tradicionalno opremljena gajeta može i mora postojati zajedno s gliserom i sofisticiranom jedrilicom te da se vrati u život svijest o načinu postojanja u arhipelagu, kako u prošlosti, tako i danas. Načini na koje se to može postići su raznovrsni: tradicionalne plovidbe i tradicionalne rute; višednevni itinerari po mjestima arhipelaga, pučke svečanosti po naseljima; rekonstrukcije ribarskih događanja, veslačke i jedriličarske regate, smotre i sajmovi drvenih brodova.
 Mnogi od ovih programa mogu se realizirati kroz koncepcije novoga turizma. Nemojmo reći da nema ljudi koje to zanima, jer ima takvih ljudi, samo treba do njih doći, kazao je prof. Skračić, istaknuvši niz sadržaja vezanih uz tradicionalne brodarske vještine te različite sastavnice života na otoku, od kojih neke treba tek istražiti, a zatim i turističke vrednovati.
Daljnji cilj udruge je okupljanje što većeg broja ljudi i identifikacija što većeg broja brodova te nastojanje da brod dobije status kulturnoga dobra koji sada nema, a što je iznimno važno.
– Naravno da nećemo svakom brodu dati status kulturnog dobra, nego treba napraviti registar drvenih brodova i reći koji brodovi moraju ići pod zaštitu i pod kojim uvjetima, a koji tu ne spadaju, kazao je prof. Skračić, naglasivši da je tu potrebna mobilizacija na državnoj razini i radi institucije koja bi takav posao obavila po znanstvenim pokazateljima.
Podsjetivši na iznimno bogatu ribarsku baštinu zadarskoga arhipelaga s kojeg potječe i prvi pisani spomen hrvatskog ribarstva, prof. Skračić je upozorio i na nepostojanje danas jednog prostora u kojem bi se ta baština mogla prezentirati i to uz uporabu najsuvremenijih muzeoloških tehnologija. Također je najavljena i inicijativa za pokretanje zaklade koja bi omogućila sredstva za poticanje svih ovih, naizgled neprofitabilnih djelatnosti, ali koje u životu jednog grada i jednoga arhipelaga imaju neprocjenjivu vrijednost. Ivo Dunatov je uime Turističke zajednice Zadarske županije najavio mogućnosti potpore za programe koje će Udruga provoditi kad se završi pravno formalni posao osnivanja, a isto tako i za druge programe koji bi promicali vrijednosti tradicionalnoga jadranskoga pomorstva.