Biograd obranio titulu najboljeg malog grada, Zadar proglašen najpametnijim

U novoj razvojnoj fazi Europske unije se, uz infrastrukturna, trebamo okrenuti ulaganjima u gospodarstvo, većoj produktivnosti i kvaliteti javnih usluga, poručila je u srijedu u Šibeniku ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman sudjelujući u drugom danu konferencije Dani regionalnog razvoja. Održala je uvodno izlaganje u sklopu programa posvećenog strateškom okviru politike regionalnog razvoja, a nakon nje uvodničar je bio i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto.

Hrvatski uspjesi

Mikuš Žigman je podsjetila kako je u prošlih deset godina Hrvatska ostvarila snažan investicijski zamah. Dodala je kako je u prošloj financijskoj perspektivi Hrvatska završila s potpunom iskorištenošću EU sredstava, dok u aktualnoj perspektivi ima 90 posto alokacije sredstava za našu zemlju. Ističe kako je to razlog za zadovoljstvo i obveza da nastavimo provoditi svoj program.

– U novoj razvojnoj fazi EU-a konvergencija treba ostati jasan strateški cilj. Treba nastaviti brinuti o našim regijama, gradovima i općinama, s kojima zato središnja vlast njeguje partnerstvo. Potrebno je prepoznati razvojne potrebe i prioritete. U pripremi je dokument EU-a za mobilizaciju sredstava iza 2028. Sredstva namijenjena našoj zemlji usmjerit ćemo u urbani razvoj, u otoke i drugo. Hrvatska još uvijek ima regija koje imaju potrebe u odnosu na prosjek Europe, od Slavonije, Dalmatinske zagore i drugih regija. Moramo se snažnije okrenuti konkurentnosti i produktivnosti, ali i drugim potrebama koje su se u međuvremenu pojavile, kao što su obrana i nacionalna sigurnost, napominje ministrica.

Konferencija je nastavljena panelom “10 godina razvoja i budućnost EU fondova”, na kojem su sudjelovali europarlamentarka Nikolina Brnjac, državni tajnici Domagoj Mikulić, Goran Romek i Ivan Vidiš te posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić. Savić je uvodno predstavio što je umjetna inteligencija izdvojila kao hrvatske uspjehe u EU-u od 2016. do danas. Prvi je da nam gospodarstvo raste neprekidno 22 kvartala, potom da su nam tri vodeće međunarodne agencije znatno podigle kreditni rejting, kao i da smo po povlačenju EU sredstava u plusu za čak 21,4 milijarde eura. Savić je još naglasio kako je hrvatski udio u prosjeku BDP-a EU s 38 posto u 2016. godini do kraja 2025. narastao na 51 posto. Razvijenost nam je sa 63 posto prosjeka EU-a u 2016. dosegla 78 posto u prošloj godini.

Dodane vrijednosti

– Hrvatska je u tri najbolje države po povlačenju EU sredstava i provedbi reformi, kao što su one tržišta rada i investicijskog okruženja. U razgovorima u središtu EU-a uvijek nas se spominje kao uspješan primjer povlačenja i korištenja EU fondova, kaže europarlamentarka Brnjac.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek rekao je kako u Hrvatskoj nema puno cesta, zgrada i obrta koji nisu izgrađeni ili su primili europski novac. Dodao je kako su od 2014. povukli više od dvije milijarde eura koje su izravno uložene u gospodarstvo, od čega je 43 posto ukupnog iznosa uloženo u proizvodnju, u zadnje vrijeme naglasak je na ulaganju u razvoj i inovacije, dok se sada sve više ulaže u stvaranje dodane vrijednosti.

– Najveća postignuća korištenja EU sredstava u našem Ministarstvu rada i socijalne politike su na tržištu rada i u socijalnoj politici. Stvoreno je jako puno radnih mjesta, pa smo ove turističke sezone imali samo oko 60.000 nezaposlenih. U Hrvatskoj od svih osoba koje se u godinu dana prijave na burzu rada posao nađe njih oko 80 posto, otkriva državni tajnik Ivan Vidiš.

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a Domagoj Mikulić kazao je kako imaju plan kako iskoristiti 16,8 milijardi eura koje će našoj zemlji biti namijenjene u sljedećoj europskoj perspektivi.

Najbolji eco city Krk, a smart city Zadar

Na konferenciji je upriličena i tradicionalna dodjela nagrada za “Najbolji grad 2026.” i “Najbolji EU projekt 2026.”, kojima se ističu uspješni primjeri lokalnog razvoja i korištenja EU sredstava. Grad prvak po povlačenju europskih sredstava za 2026. je Bjelovar. U kategoriji gospodarstvo najbolji od malih gradova je Novalja, od srednjih Sv. Nedjelja, a od velikih Varaždin.

U kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika najbolji mali grad je Crikvenica, srednji Poreč, a veliki Pazin. Osijeku je pripalo priznanje u novoj kategoriji, akademska izvrsnost, za najviše akademski obrazovanih građana na tisuću stanovnika.

U kategoriji kvaliteta života najbolji mali grad je Biograd, srednji Rovinj, a veliki Dubrovnik. Najbolji eco city je Krk, a smart city grad Zadar. Najprivlačniji grad je Velika Gorica, a ova kategorija odnosi se na privlačenje doseljenika iz drugih krajeva Hrvatske. Najbolja općina po povlačenju EU sredstava je Gornja Stubica. Priznanja su dodijeljena i u kategoriji najboljih županijskih EU projekata i to za svaku od četiri potkategorije, a prijavilo se 36 projekata.