Novi guverner Hrvatske narodne banke bi morao pojačati nadzor banaka, nadzor njihovih troškova i prije svega učiniti nešto u segmentu zaštite potrošača, smatraju sugovornici
Novi guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nastavit će monetarnu politiku svoga prethodnika, tvrdi već danima većina analitičara, a i sam je Vujčić u prvim istupima umirio javnost izjavom da neće mijenjati tečaj kune. Njegova politika kad je, dakle, tečaj kune, cijene, a vjerojatno i likvidnost i devizne rezerve ostaje ista. No, Vujčić prostora za dokazivanje ima više nego dovoljno, pogotovu u segmentu zaštite potrošača, jer je taj dio HNB dosad uglavnom prepuštao ugovornom odnosu između klijenta i banke i to kad su u pitanju bile i kamate i brojne naknade i provizije koje građani plaćaju bankama. Ni na kamatama ni na naknadama građani nisu osjetili da se događa tržišno natjecanje među bankama, a zahvaljujući tome banke su kroz sve godine krize prošle prilično neokrznuto.
Pune četiri godine, u kojima je hrvatska promijenila tri premijera, iz Vlade stalno stižu poruke kako domaće banke moraju dijeliti sudbinu gospodarstva i građana. No, dok je domaće gospodarstvo padalo, dok su građani i država imali sve manje novca banke nisu dijelile tu sudbinu. Bankarski sektor u Hrvatskoj sve te godine ostvarivao je značajnu dobit, koja je pala tek u 2009. godini i to za milijardu kuna u odnosu na prethodnu godinu ali se i dalje držala na oko 3,5 milijarde kuna i to nakon oporezivanja.
Drma kriza
Hrvatsku je nastavila drmati kriza i u 2010. i 2011. godini ali banke su iz godine u godinu povećavale svoju dobit. Godišnja izvješća HNB-a, a o onome za 2011. godinu uskoro će se raspravljati i u Saboru, otkrivaju da su banke iz godine u godinu sve veće prihode ostvarivale na kamatama i troškovima provizija i naknada i tu se možda skriva i odgovor na pitanje kako je moguće da u situaciji dok u zemlji pada potrošnja i gospodarska aktivnost raste zarada u bankarskom sektoru. Građani, država i gospodarstvo platili su primjerice u 2007. godini bankama 18,246 milijardi kuna kamata, dok su same banke drugim financijskim institucijama kod kojih su se zaduživale ali i hrvatskim štedišama platile 9,7 milijardi kuna kamata i njihov je neto prihod na kamatama bio nešto manji od 8,7 milijardi kuna. Prošle su pak godine država, građani i poduzeća bankama na ime kamata platili ukupno 21,8 milijardi kuna kamata, dok su banke platile oko 10,2 milijarde kuna kamata i na kraju su ostvarile neto prihod na kamatama od 11,6 milijardi kuna, što je tri milijarde kuna više nego četiri godine ranije.
Od 2008. do 2011. godine hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna. Iznos je to koji bi pokrio cjelogodišnju isplatu mirovina u Hrvatskoj i troškove svih zaposlenih u zdravstvu.
Prijeti bankrot
Još povoljnija situacija s provizijama i naknadama u te četiri godine. Banke su naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna. Sve to u četiri godine u kojima je hrvatsko gospodarstvo kumulativno palo za oko deset posto i u kojima se životni standard građana, koji su najvažniji klijenti banka, urušio barem za petinu. No, rezultat je 15,41 milijarda kuna dobiti hrvatskih banka i to nakon što su platile porez na dobit.
Analitičari s kojima smo jučer razgovarali upravo tu vide prostor za nešto pojačano djelovanje novog guvernera. Nisu tome neskloni čak ni pojedini članovi Vlade s kojima smo razgovarali, ali ističu da nerado kao ministri govore što bi trebao raditi prvi čovjek HNB-a, nezavisne institucije.
– Monetarna politika neće se mijenjati, tečaj, cijene, likvidnost, devizne rezerve sve to ostaje isto. No, novi guverner bi morao pojačati nadzor banaka, nadzor njihovih troškova i prije svega učiniti nešto u segmentu zaštite potrošača. Banke ostvaruju iste zarade kao i kad su im rasli plasmani, dakle čine to na kamatama i čine to na naknadama. Njihovi vlasnici dali su im jasan zadatak koliku dobit moraju ostvariti i oni to čine. Ako ne raste plasman kredita, onda neto prihod od kamata na drugi način mora ostati na istoj razini i onda se dobit mora ostvariti na naknadama. Nema tu tržišnog natjecanja koje bi išlo u prilog potrošačima, kaže naš sugovornik. Dodaje da je zahvaljujući takvom ponašanju moguća situacija u kojoj se Hrvatska svrstava u zemlje kojima opasno prijeti bankrot, dok s druge strane njezinim bankama primjerice u prošloj godini dobit raste za pola milijarde kuna odnosno za oko 12 posto.
Posao HNB-a, ali i Vlade
Jasno reguliranje naknada i provizija, njihovo smanjivanje, posao je regulatora, odnosno HNB-a, napominju naši sugovornici iz Vlade ali i oni iz redova analitičara. Ovi posljednji ističu i to da je Vlada eventualno mogla utjecati uvođenjem poreza na ekstra profit banka.
najnovije
najčitanije
Scena
»VAIANA 2«
Mia Negovetić i u dugoočekivanom nastavku utjelovila Vaianu
Nogomet
reakcija na ždrijeb
Deschamps: ‘Hrvatska je jedna od najboljih europskih nacija’
Hrvatska
bivši ministar
Beroš ne želi natrag u bolnicu. Vladi podnio zahtjev za povlasticu “6+6”
Zadar
crvena barka
Siniša Hajdaš Dončić iz Zadra: ‘SDP će biti u svakom dijelu županije’
Gospodarstvo
veliki rast
Bitcoin danas došao na “milimetar” od povijesne vrijednosti
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Zadar & Županija
PREDAVANJE
Kvaliteta života u Zadru jako pala! Evo koji je najbolji, a koji najgori gradski kvart…
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!