“Moramo iskoristiti naše iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu kada smo brzo reagirali, stvorili snažan europski okvir i donosili nacionalne mjere koje su očuvale socijalnu koheziju, zaštitile građane, gospodarstva i brojne institucije od rasta cijena energenata”, rekao je Plenković uoči početka samita na kojem će cijena energije biti jedna od glavnih u kontekstu rata na Bliskom istoku.


Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak na samitu na kojem će razgovarati o posljedicama rata na Bliskom istoku, jačanju konkurentnosti gospodarstva, daljnjoj potpori Ukrajini, sljedećem višegodišnjem proračunu te jačanju europske obrane. Jedna od posljedica rata na Bliskom istoku je povećanje cijena energije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je dovelo do globalnih poremećaja u trgovini naftom i plinom.




Plenković je rekao da je svoje kolege u EU-u izvijestio o mjerama koje je njegova vlada prošli ponedjeljak donijela za ograničenje cijena goriva.


“Mislim da smo time amortizirali prvi udar, a u ponedjeljak ćemo imati ponovno sjednicu vlade i ponovno reagirati”, rekao je Plenković.


Kazao je da se vlada vodi dvama načelima – zajamčiti sigurnost opskrbe naftnim derivatima te priuštive cijene. Dodao je da su i druge članice EU-a krenule tim putem, te da je Italija jučer donijela odluku o ograničavanju cijena goriva.


Ranije mjere koje je vlada donijela trebale su prestati 1. travnja da nije bilo rata na Bliskom istoku.


“Sada ćemo vidjeti hoćemo li te mjere produljiti i modificirati i u ovom trenutku ministarstvo gospodarstvo i sve nadležne službe rade temeljite analize i pripremit ćemo se za daljnje odluke”, rekao je Plenković.


Ovaj samit trebao je biti posvećen isključivo konkurentnosti europskog gospodarstva i dovršetku jedinstvenog tržišta, ali je rat na Bliskom istoku nametnuo pitanje cijene energije koje izravno utječu na konkurentnost. Europa uvozi 90 nafte i skoro 90 posto plina, 67 ugljena stoga situacija sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ima trenutačan utjecaj na funkcioniranje gospodarstva.


Plenković kaže da EU treba nastaviti energetsku transformaciju i smanjivati ovisnost ulaganjem u obnovljive izvore i u one koje imaju manji ugljični otisak.


Govoreći o Ukrajini, kojoj Mađarska blokira već odobreni zajam od 90 milijardi eura tvrdeći da joj Kijev blokira isporuku nafte preko naftovoda Družba, Plenković kaže da Budimpešta nema razloga za zabrinutost što se tiče sigurnosti opskrbe naftom.


Rekao je da je MOL od početka sukoba na Bliskom istoku naručio 13 tankera neruske nafte, 5 ih je već iskrcano i putem Janafa i transportirano prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj.


“Ukupna količina nafte koja je otišla u mjesec dana iznosi oko milijun i pol tona. Ako to pomnožite s 12, jasno je da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu Mađarskoj i Slovačkoj”, rekao je Plenković.


Po njegovim riječima, razlog mađarskog inzistiranja na ruskoj nafti je isključivo cijena. “To je jedino pitanje o kojem se radi i koje vjerojatno svi razumiju više nego dobro”, rekao je.


Dodao je da Hrvatska nije sekundarni, alternativni i skupi transportni pravac, nego pouzdan, siguran i u pogledu transportne tarife cjenovno povoljan.


Smisao sankcija EU-a protiv Rusije iz 2022. kada su zemlje bez izlaza na more dobile izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte bio je u tome da im se dade tranzicijsko vrijeme da se preorijentiraju na naftu koja je neruskog podrijetla.


Mađarska i Slovačka, za razliku od Češke, po tom pitanju nisu učinile ništa.