Banke rasprodaju stanove, ali taje koliko ih imaju

Na upit našeg lista konkretnije su odgovorile tek Erste banka, s 350 neprodanih novih stanova, i RBA s “balastom” od oko 700 stanova. Iz PBZ-a poručuju da imaju zanemariv broj neprodanih stanova, a iz Zabe da su prodali 900 stanova

Na tržištu neprodano stoji desetak tisuća novih stanova – neslužbeni je podatak koji već dugo kola tržištem, a kojeg banke, prave vlasnice neprodanih stanova, brižno skrivaju, tajeći razmjere kreditiranja investicija koje danas nitko ne želi, ili ne može kupiti.
Na upit koliko, brojkom, neprodanih stanova, koje su gradili investitori – njihovi klijenti, trenutno imaju u svojoj ponudi, našem je listu odgovorile su samo Erste i Raiffeisen banka. Iz Erstea navode kako su od siječnja ove godine, kad su u suradnji sa 40 svojih klijenata – građevinaraca, ponudili posebne uvjete prodaje, zajedno s ponudom uz Vladinu subvenciju kredita, prodali oko 250 stanova. Kako su u siječnju ponudili više od 600 stanova, znači da ih je neprodanih još oko 350.
Snižene cijene
“U siječnju smo ponudili povoljnije uvjete za kupnju preko 600 stanova, od kojih se većina, oko 70 posto, nalazi na području Zagreba. Povoljniji uvjeti kupnje stambenog prostora očituju se u povoljnijim uvjetima kreditiranja, kao i sniženim cijenama stanova. Tako se sada cijene stanova kreću od 890 do 2.900 eura po četvornom metru, ovisno o graditelju, odnosno pojedinom projektu”, odgovaraju iz Erste banke, koja nudi fiksnu kamatnu stopu od 4,5 posto za prve četiri godine otplate kredita.
Isti se uvjeti nude i u Zagrebačkoj banci, iz koje poručuju da su od kraja 2009. godine do danas kroz akciju povoljnije prodaje stanova, “Dan za stan”, prodali ukupno 900 stanova, ne navodeći koliko ih, neprodanih, još pokušavaju prodati.
“Do sada je na taj način prodano 900 stanova, odnosno zatvoreno više projekata stanogradnje u kojima su prodani svi stanovi. Najveća potražnja uglavnom je za trosobnim stanovima manje kvadrature”, odgovaraju iz Zabe.
RBA je u suradnji s građevinskim tvrtkama, odgovaraju iz te banke, u akciji “Prostor za preokret” prodala do sada više od 500 stambenih jedinica, a još uvijek u ponudi ima, u cijeloj Hrvatskoj, više od, kažu, 700 različitih nekretnina. Nude ih uz prosječnu cijenu od 1.532 eura po četvornom metru, uz kamatnu stopu od 5,75 posto te prosječnu starost izgradnje oko jedne godine.
Traži se kvaliteta
“Potražnja za stanovima postoji, što se vidi prema porastu realiziranih prodaja u posljednje vrijeme. Neprodani novi stanovi, koji su na tržištu dulje od dvije godine, teže pronalaze kupce, osim u slučaju kada se nude s popustom od 20 posto i više”, zaključuju u RBA.
Iz PBZ-a poručuju kako su oni financirali “oprezno i vrlo dobro tržišno osmišljene projekte, pa gotovo da i nemaju, odnosno imaju zanemariv broj neprodanih stanova”. Kupac je postao svjestan vrijednosti novca kojeg daje za proizvod, poručuju iz PBZ-a, napominjući kako investitori trebaju graditi kvalitetne projekte, prethodno se pak konzultirati o potrebama tržišta.
“Bankama je stalo da ne ruše cijene stanove radi povrata novca koji su uložile u njihovu gradnju. Visoke cijene stanova ne drže ni tržište ni investitori nego bankarski sektor”, kazao je još u ožujku ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak. Konstatirao je tada kako mu stalno u posjet dolaze i bankari, očito pod sve većim pritiskom neprodanih nekretnina, od države tražeći pomoć. Nude, kazao je, opcije za rješavanje čak četiri tisuće svojih nekretnina koje im stoje u portfeljima.
Ove će jeseni Vrdoljak, kako već duže vrijeme najavljuje, predstaviti POS plus program. Okvirno, zna se tek da će država od građevinaraca, dakle i banaka, otkupljivati stanove koji joj budu cjenovno pristupačni, ali će nastaviti graditi, u suradnji s lokalnom samoupravom, i stanove po POS programu. Kroz različite programe, najavljivao je ranije Vrdoljak, namjera je države riješiti pet do šest tisuća neprodanih stanova, no i banke će, ponovio je u nekoliko navrata, morati mijenjati svoju poslovnu politiku.

“Linićev porez” izazvao nerealna očekivanja

“Najave poreza na imovinu kojim će biti obuhvaćene i nekretnine koji ne služe za stanovanje ili najam, stvorile su novi val očekivanja pada cijena svih stambenih nekretnina, koji smatramo nerealnim”, komentar je Raiffeisen banke na najavljeni “Linićev” porez. Posljedica oporezivanja nekretnina će zasigurno biti, uvjereni su u RBA, pojava veće količine rabljenih nekretnina na tržištu, no zbog stanja tih nekretnina, čiji vlasnici ne mogu ili ne žele plaćati porez na njih, očekujemo samo umjereni utjecaj te ponude na tržište novih nekretnina.

Porez na imovinu uzeo bi bankama stotine milijuna kuna godišnje

Najava uvođenja poreza na imovinu trebala bi natjerati banke, koje u svom vlasništu imaju tisuće stanova, da prestanu gomilati imovinu, dok joj poraste cijena, pisao je naš list krajem travnja ove godine. Da li je najava ministra financija da bi se u tom slučaju porez plaćao na svu  imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, povod agilnijoj prodaji stanova, u bankama nisu potvrdili, no sigurno je da bi im porez na imovinu, s obzirom na stanove koje drže u svom vlasništvu, mogao godišnje uzeti desetke ili stotine milijuna kuna.