ARHIVSKO NOVO RUHO Dalmatinska obiteljska stabla »rastu« na internetu

Državni arhiv u Zadru danas na internet »pušta« 1.125 matičnih knjiga različitih mjesta s područja cijele Dalmacije tako da će svi oni koji žele moći lako i brzo pronaći i istražiti povijest obitelji te stvoriti obiteljsko stablo. Riječ je o dugoročnom projektu Državnog arhiva koji već neko vrijeme sustavno digitalizira građu te je ovim pothvatom sustavnog objavljivanja prvi arhiv u Hrvatskoj koji je ovo poduzeo.
Ovim povodom razgovarali smo s ravnateljem Državnog arhiva u Zadru Antom Gverićem koji nam je pojasnio najnoviji projekt te najavio mnoge nove.

Ukorak s vremenom
– Danas obilježavamo naš dan jer je 20. rujna 1624. godine osnovan Arhiv generalnog providura u Dalmaciji, što je preteča našeg Arhiva, te obilježavamo 395 godina postojanja. Arhiv je u kontinuitetu djelovao i do danas te smo mi najstarija kulturna institucija u Zadru, ali i šire. Tim povodom predstavit ćemo nove web stranice koje smo modernizirali i prilagodili novim tehnologijama, rekao nam je Ante Gverić dodavši kako stranici nije poboljšan samo dizajn već je poboljšana i sadržajno tako da se korisnici mogu lakše snalaziti i doći do traženih informacija. Pojasnio je kako žele ići ukorak s vremenom i digitalizirati gradivo koje postavljaju online. Prvi korak su učinili prije tri godine kada su oformili fotolaboratorij u kojem vrše digitalna snimanja arhivskog gradiva – pripremu, snimanje, postava na server, a sad će na web stranici imati i rubriku »digitalni arhiv« gdje će smještati reprezentativno i važno gradivo te ono koje korisnici najviše koriste.
– Svaki četvrti korisnik u našoj čitaonici traži matične knjige. Osim toga imamo jako puno upita iz cijeloga svijeta od naših iseljenika te njihovih nasljednika koji žele znati tko su im preci. S obzirom da jedan dio mjesta ima dobro sačuvane matične knjige taj se postupak može dosta dobro napraviti i do 200 godina unazad, rekao nam je Gverić pojasnivši kako su matične knjige crkvene knjige rođenih, krštenih, umrlih, vjenčanih, stanja duša, a u manjem dijelu pričešćenih i krizmanih. One su važne za izradu rodoslovlja, odnosno obiteljskih stabala.

Arhivi trebaju biti otvoreni za sve
Zadarski arhiv ima jako mnogo sačuvanih matičnih knjiga jer je jedno vrijeme bio centar Dalmacije, a nakon 2. svjetskog rata jedini arhiv na ovom području pa su knjige dolazile tamo gdje su u konačnici i ostale.
Puštanjem spomenutih 1.125 matičnih knjiga posao Državnog arhiva ne staje jer u zbirci imaju ukupno 2.500 matičnih knjiga koje će nastaviti digitalizirati te će svaku digitaliziranu knjigu »podizati« na internet. Gverić se nada kako će kroz dvije godine digitalizirati cijelu zbirku te će svima biti dostupna.
– Svi ljudi s bilo kojeg kraja svijeta moći će istražiti svoje rodoslovno stablo od kuće. Pristup će biti otvoren svima jer smatramo kako arhivi trebaju biti otvoreni za sve i trebaju bogatstvo kulturne baštine dijeliti sa svima, kako sa znanstvenom javnošću tako i sa svima zainteresiranima. Ovo su suvremeni trendovi u arhivistici te mnogi arhivi u Europi objavljuju mnogu građu da bude dostupna istraživačima, istaknuo je Gverić.
Dodao je kako će uz matične knjige kontinuirano objavljivati i ostalu reprezentativnu građu pa su tako u pripremi pergamene četiriju nekadašnjih zadarskih samostana, među kojima i one benediktinskog Samostana sv. Krševana. Objavit će njihovih 800 pergamena, a koje su važne za istraživače srednjovjekovne povijesti.