ANTE BAGARIĆ: “Kad opasnost prođe, kod nekih će se razviti PTSP”

Epidemija koronavirusa imat će i svoje psihološke posljedice, a dio ljudi, nakon što opasnost prođe, razvit će PTSP, upozorava dr. Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče. Posljedica je to straha i izloženosti stresu zbog neizvjesnosti kojom je praćena ekspanzija koronavirusa diljem svijeta. Strah je prisutan unatoč vrlo dobroj komunikaciji Nacionalnog stožera s javnošću, i uvjeravanjima da je u Hrvatskoj stanje pod kontrolom.
– Stanje nije pod kontrolom jer se epidemija širi. Samo u Italiji dnevno je više od stotinu mrtvih, to prirodno izaziva strah kod većine. Zahvaćene su sve europske zemlje, SAD, uvode se brojne restrikcije, zemlja od 60 milijuna ljudi je u karanteni, a to kod ljudi izaziva strah.

Strah je, dakle, normalna reakcija ljudi.
– Da. Taj strah bi otprilike trebao odgovarati opasnosti koja nije mala, bez obzira na to što su nas u početku uvjeravali da je to kao gripa, ili slabije. Odmah na početku smo vidjeli da se u Kini rade nevjerojatne stvari koje se nikad nisu radile za gripu. Znači da bolest baš nije bezazlena i ne treba je tako označavati jer se onda gubi povjerenje. Ovo je jedna ozbiljna zdravstvena situacija.

Tko je najpodložniji strahu i panici? Kako sve ovo proživljavaju hipohondri, anksiozne, depresivne osobe?
– Osobe koje imaju psihološke smetnje podložnije su vanjskim stresorima. Znači, anksiozne osobe postat će više anksiozne, a kod većine depresivnih osoba koje su u fazi liječenja ili oporavka, vanjski stres će usporiti ili zaustaviti oporavak.

Trajne posljedice

Kakve posljedice na ljudsku psihu ima golema količina informacija, što pouzdanih, što neprovjerenih, kojoj su već tjednima izloženi građani?
– Živimo u takvom dobu. Zasad taj dio dobro ide jer nam javne službe, za razliku od mnogih prijašnjih situacija, serviraju prilično dobre, stručne, znanstveno utemeljene informacije, a to je najbolji lijek protiv ove velike anksioznosti, panike, trajnih posljedica, PTSP-a. Kod mnogih osoba nakon ovog ostat će trajne posljedice. Osobe koje su bile u karanteni, koje su izgubile bliže, koje su bile u prilici da izgube bliske osobe, sigurno će imati posljedice i moramo imati dobre projekte i za te stvari.

U poplavi informacija mnogi čuju samo ono što žele, više vjeruju raznim teorijama nego stručnjacima?
– Često su javne službe pod utjecajem raznih lobija, izgubile su povjerenje jer nam daju ograničene, iskrivljene informacije, spinove, usmjerene na vlastiti politički probitak, a ne na dobrobit zajednice od koje žive. Ali sad možemo reći: ovako bi u Hrvatskoj trebalo biti oko svih pitanja – ekonomskih, političkih, ideoloških, povijesnih. Sada vidimo jedno razumijevanje pouzdanosti da javne funkcije obavljaju vrlo stručni ljudi koji ne moraju sve »šećeriti« ni davati lažna obećanja. Kad su osobe stručne, sigurno se neće kompromitirati nekim jeftinim potezima da bi dobili na vlastitoj popularnosti i sličnim ciljevima. Stručna osoba je vrlo koncentrirana i usmjerena. Imali smo i prave izjave naših znanstvenika da ne znamo kud će virus krenuti, što je vrlo važno, bez obzira što to inicijalno povećava strah. Ali nas uči da moramo biti spremni i na tu mogućnost. Mi sada ne znamo hoće li ova toplina ubiti virus ili će se on nevjerojatno proširiti idućih tjedana.

Zabrinuti pacijenti

U izvanrednoj situaciji društvo nam se homo- geniziralo?
– Svako društvo sada zbija redove, a bilo bi dobro da krene pravim putem i slijedi stručnjake. To je pravi put, to je način i prilika da društvo ozdravi, da vidi model kako treba raditi. Nažalost, nekad u kriznim situacijama društvo slijedi populističke vođe i tada u društvu mogu nastati vrlo teške posljedice.

Strah ponekad razvija agresiju, može li imati i neke pozitivne strane?
– Strah nikad nije dobar, može rezultirati negativnim pojavama. Može se tražiti vanjske stresore, znamo da su u srednjem vijeku ubijali bez suđenja one koji bi mogli donijeti kugu. To je sad prevladano, ali i sad se neki pitaju tko nam je to donio, tko je sve sudjelovao u tome. No, stručni je pristup smanjio paranoju na minimum. Koliko god je situacija ozbiljna, toliko je sjajno vidjeti kako stručne službe, stručni ljudi, dobro reagiraju u teškim situacijama. Društvo bi iz ovog moglo izvući benefite, da vidi kako se teški ekonomski i financijski problemi mogu rješavati ako se prepuste u ruke stručnjacima.

Zovu li vas vaši pacijenti, uplašeni građani?
– Neki od naših pacijenata su vrlo zabrinuti, pitaju hoće li nastaviti s terapijom ili će se izolirati. Nastavljamo naš terapijski program, uključujemo savjete, slušamo pacijente i njihovu perspektivu. Za sada nema nekakve epidemije panike. Ali moramo znati da je strah duboko u ljudima i moramo imati program za eventualni nastavak epidemije. Trebamo dobre programe pomoći ljudima kod kojih će strah djelovati tek naknadno, a emocionalna struktura tek se počne rušiti kad se sve završi.

I to se može dogoditi?
– To će se sigurno dogoditi. Dio ljudi sigurno će razviti pravi PTSP i moramo imati programe kako ih detektirati, kako im nuditi pomoć.
 

Izolacija će povećati strah

​Kako će psihološki na građane djelovati eventualno zatvaranje granica, škola, uvođenje karantene?
– Vrlo loše. Izolacija je nepovoljan mehanizam funkcioniranja društva, obitelji, pojedinca. Povećat će se strah, osobito kod emocionalno labilnijih, krhkijih osoba, a pritom je važno provesti stručne mjere u kojima će sudjelovati i psihijatri, da se objasni kako je prirodno da neke osobe dobiju panični napad ako se zatvori granica. Ljudi moraju znati kome se obratiti, s kime razgovarati. Sada je vrlo važno razvijati povjerenje među susjedima, bližnjima, s kojima se može razgovarati i tražiti pomoć. U ovakvim situacijama vrlo je važno zatražiti pomoć ako imate jači strah, depresiju, ali važno je i ponuditi pomoć drugima, to nas emocionalno jača.