Adžić Sikirić: Hrvatska vlast udaljila se od naroda

Zadranka Jasminka Adžić Sikirić, koordinatorica Stranke Ivana Pernara za Zadarsku županiju, sudjelovala je na 1. Rusko- balkanskom samitu narodne diplomacije u Voronježu. Skup je održan 15., 16. i 17. studenog s ciljem uspostave dobrih odnosa između Rusije i naroda srednje i južne Europe, tj. balkanskog poluotoka.
– Na samitu je bilo 40 sudionika, a ja sam bila jedina predstavnica iz Hrvatske u svojstvu članice užeg predsjedništva Stranke Ivana Pernara. Govorila sam o statusu Hrvatske unutar EU iz perspektive prosječnog hrvatskog građanina. Na samitu su, osim predstavnika ruske političke stranke Rodina (Domovina), koja je organizirala ovaj samit, sudjelovali i predstavnici ostalih zemalja sa susjednih prostora i šire i to iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske, Bugarske…, kaže Adžić Sikirić dodajući kako su skup pozdravili gubernator Voronješke oblasti Alexander Gusev, predsjednik Čečenske Republike Ramzan Kadirov, zastupnik u Državnoj Dumi i predsjednik političke stranke Rodina Aleksej Žuravljov.
Adžić Sikirić se na samitu predstavila kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, a ujedno i politički aktivna osoba na funkciji koordinatorice i članice Glavnog odbora Stranke Ivana Pernara, donedavno Živog zida, ističući kako je ta stranka trenutačno jedina antisistemska oporbena stranka u RH na čelu s predsjednikom koji je saborski zastupnik te aktualni kandidat za predsjednika RH.
– Ulaskom u EU 2013. godine očekivali smo da ćemo razvijati strategiju koja će štititi hrvatske interese, stvarati uvjete za razvoj uzajamno korisnih odnosa i jačanje ukupne pozicije hrvatske države. Uvjeti koje treba zadovoljiti za članstvo u Vijeću Europe su, između ostalog, i poštivanje ljudskih prava kao temeljnog postulata te institiucije, međutim stvarnost je sasvim drugačija.

U Hrvatskoj se krše ljudska prava
U Hrvatskoj ljudska prava ne samo da su ugrožena, nego se krše na dnevnoj bazi, a to se ogleda kroz loš standard građana koji ne uspijevaju svojim mjesečnim primanjima pokriti osnovne životne troškove, koruptivno i sporo sudstvo kad je u pitanju krupni gospodarski kriminal, visoke kamate na kredite, najveći porez u EU, čak 25 posto, no unatoč tome se država dodatno zadužuje kako bi isplaćivala mirovine koje u prosjeku iznose 1500 kuna (200 eura), što hrvatske umirovljenike svrstava u jednu od najugroženijih socijalnih skupina hrvatskog društva, iznijela je na samitu Adžić Sikirić dodajući i kako je u Hrvatskoj u tijeku štrajk u kojem sudjeluje 40 tisuća učitelja koji su potplaćeni jednako kao liječnici koji su donedavno štrajkali.
Za liječnike je iznijela i podatak kako ih je sve manje jer odlaze u susjedne zemlje gdje su im plaće i do tri puta veće, ali i gdje se njihov rad cijeni.

Odlazak Hrvata u emigraciju
– Možete li zamisliti ijednu članicu EU u kojoj premijer odbija razgovarati s predstavnicima učitelja i time jasno daje do znanja kako mu nositelji obrazovanja, drugim riječima kreatori budućnosti zemlje koju vodi, nisu bitni. Ono što u ovom trenutku osjeća gotovo svaki građanin moje zemlje je da se vlast udaljila od naroda, da joj je prioritet slijepo izvršavati direktive koje dolaze iz Bruxellessa, pa taman bile i na štetu države, kao što je primitak izbjeglica koje su preplavile Europu ili uvođenje eura što će uskoro uslijediti unatoč negodovanju nacije. UN i globalisti imaju u planu dovesti 59 milijuna doseljenika do 2025. godine smatrajući da je masovna imigracija neizbježna, poželjna i neophodna, što stoji u dokumentu UN-a. Trenutačno se u Hrvatskoj grade stanovi za izbjeglice, dok se istovremeno hrvatske građane deložira iz vlastitih domova jer nisu u mogućnosti plaćati kredite i podmirivati osnovne obaveze zbog niskih primanja i skupog života, kazala je u Voronježu Adžić Sikirić, napominjući i da je preko 300 tisuća Hrvata u državi koja ima jedva četiri milijuna stanovnika emigriralo u zadnjih nekoliko godina, a kao razlog za to navela je životne uvjete koji su daleko od poželjnih.

»Možete li zamisliti ijednu članicu EU u kojoj premijer odbija razgovarati s predstavnicima učitelja i time jasno daje do znanja kako mu nositelji obrazovanja nisu bitni
Jasminka Adžić Sikirić

Navela je i kako su Hrvatska i susjedne joj balkanske zemlje Eldorado za strane banke, da Hrvatska samo na otplatu vanjskog duga plaća preko 35 milijardi kuna ove godine, od čega će banke kroz dobit izvući dvije, tri milijarde kuna. Također, navela je i kako su strane korporacije zaposjele hrvatske izvore vode, obradivu zemlju, preuzele telekomunikacije, proizvodnju hrane i lijekova.

Ukinimo sankcije Rusiji
– Imamo 260 tisuća blokiranih građana, sustav poreza i nameta je enorman, zbog čega mali poduzetnici propadaju. Kupovna moć građana je druga najlošija u Europi. Hrvatski proizvodi su jeftiniji u ostalim EU članicama nego u Hrvatskoj, uvoz se ne kontrolira i postali smo smetlište Zapada. Naša stranka se zalaže za ukidanje viza Rusima i povlačenje Hrvatske vojske s ruskih granica, jer nas Rusija nikad u povijesti nije napala. Međutim naša sluganska vlada je po nalogu Bruxellesa uvela Rusiji sankcije, a nedugo nakon toga je od Rusije, tj. od ruske Sberbanke tražila pozajmice za spas Agrokora, najvećeg hrvatskog koncerna u koji su uložili sredstva predviđena za isplatu hrvatskih mirovina u iznosu od preko osam milijuna kuna i unatoč tome ga nisu spasili, otvoreno je progovorila o ključnim problemima Adžić Sikirić ističući da, kad predsjednik njezine stranke Ivan Pernar na sjednicama Sabora traži od Vlade da nadoknadi navedene gubitke i vrati u proračun novac koji su pronevjerili u nizu afera, ga izbacuju iz Sabora te tako ušutkavaju istinu.
Kao zaključak iznijela je tezu da članstvo u EU možda može biti korisno samo onim članicama koje imaju sposobnu i poštenu vlast, koja bi prije svega trebala štititi interese svojih građana i države, osigurati poštene plaće i životni standard dostojan čovjeka, koje su na bitne pozicije stavile kompetentne stručnjake za izvlačenje novca iz EU fondova, a ne stranačke podobnike nesposobne za povlačenje niti 10 posto ponuđenih sredstava zbog čega Hrvatska više daje za članarinu EU, nego što dobiva.
– Utjeha je što imamo prekrasnu zemlju koja samu sebe održava na životu, jedinom privrednom granom koja zasad bilježi rast – turizmom, zaključila je govor u Voronježu Adžić Sikirić.

Dugoročni mir na Balkanu kao imperativ
Cilj samita u Voronježu bio je aktivno širenje poslovnih veza i stvaranje međunarodne organizacije predstavnika naroda Rusije s narodima srednje i južne Europe.
Jasminka Adžić Sikirić prenijela je neke od teza koje su se mogle čuti u sklopu rezolucuje, a glase: U svijetu se stvaraju povoljni uvjeti za jačanje suradnje između naroda Rusije i Balkana na temelju ravnopravnog dijaloga, duhovnih, povijesnih i kulturnih veza; političkim rukovodstvima Rusije i balkanskih zemalja se preporučuje da izvrše odgovarajuće promjene u suradnji naših naroda, uzevši u obzir novu europsku stvarnost; preporuka šefovima balkanskih zemalja koje su se pridružile sankcijama Zapada protiv Ruske Federacije da ta ograničenja ukinu zato što su ona u direktnoj suprotnoti s interesima naših naroda; oštro osuđujemo širenje NATO-a na istok, kao i uključenje Crne Gore i ostalih zemalja u NATO bez odgovarajućih demokratskih procedura i iskazivanja volje naroda; pozivamo balkanske narode na miran suživot na rješavanje svih međusobnih otvorenih pitanja dijalogom, uz pokazivanje stalne brige za očuvanje dobrosusjedskih odnosa svih naroda koji žive na Balkanu neovisno o religiji.
Kao najvažnija teza istaknuto je da dugoročni mir na Balkanu nema alternativu, da se mora pažljivo odnositi prema jedinstvenom, cjelovitom, tradicionalnom jezičnom i kulturnom slavenskom prostoru. S tim ciljem najavljeno je kako će se rusko-balkanski samit narodne diplomacije održavati svaku godinu.