Utorak, 30. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

A gdje je Zadar?

25.01.2011. 23:00
A gdje je Zadar?


Zadarska županija malo se razmazila bivajući još od ratnog vremena poligon realizacije niza državnih megaprojekata da bi se upravo našli u situaciji da nas u državnim megaprojektima (neovisno hoće li se i kada realizirati) nema – Ponestaje li zadarskoj regiji “resurs vizije budućnosti”?
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor najavila je desetak investicijskih projekata čija bi realizacija trebala početi u prvom tromjesečju ove godine te poručila da Vlada neće tolerirati financijski nered i da se pripremaju nove mjere u borbi protiv nelikvidnosti.
Vlada je krajem rujna prošle godine predstavila 30 velikih investicijskih projekata vrijednih ukupno oko 14 milijardi eura, a dobar dio ih želi staviti na noge i pustiti ih u život u ovoj godini, kazala je Kosor na konferenciji za novinare.
Pritom je najavila kako se u prvom tromjesečju očekuje raspisivanje natječaja za hidroelektranu Ombla, investiciju vrijednu 125 milijuna eura.
Pokrenut je i projekt Dubrovnik, izgradnja trafostanice, a vrijednost je 70 milijuna eura.
U prometu je izdvojila remont i sanaciju pruge Križevci-Koprivnica, vrijednosti veće od 198 milijuna kuna.
U skladištenju nafte i naftnih derivata navela je projekte rekonstrukcije i dogradnje terminala Omišalj, vrijedan oko milijardu kuna, te drugu fazu terminala Sisak, vrijednosti 190 milijuna kuna.
Premijerka je najavila i zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu koncesije za projekt Zračne luke Zagreb, vrijedan 1,5 milijardi kuna, a raspisivanje natječaja za koncesiju očekuje se u veljači.
Vezano za Luku Rijeka najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijednosti milijardu kuna.
Očekuje se i potpisivanje ugovora za rekonstrukciju gata Vrulje (Šibenik), investicije od 12 milijuna eura, a u veljači početak radova i na novoj fazi dogradnje dubrovačke luke Gruž, vrijednosti 9 milijuna eura.
Do kraja ožujka trebali bi biti gotovi natječaji za radove i ugovore o sufinanciranju projekata u vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda, ukupne vrijednosti 787 milijuna kuna.
Do kraja siječnja najavila je novi model poticanja prodaje izgrađenih stanova, no nije iznosila detalje.
Kosor je najavila da će Vlada donijeti i odluke vezano za fondove za gospodarsku suradnju.
Nelikvidnost i stečajevi
Također je rekla da će uskoro pred Vladu i izmjene modela A (kreditiranje obrtnih sredstava putem HBOR-a), te modela B (kreditiranje investicija).
 
Vezano za problem nelikvidnosti poručila je da Vlada neće tolerirati financijski nered, da će u toj borbi biti “oštri i odrješiti” te da Ministarstvo financija priprema i neke nove mjere.
Naglasila je i kako su stvoreni preduvjeti za pokretanje stečajeva po skraćenom postupku o čemu su završeni dogovori ministarstava financija i pravosuđa.
Podsjetila je da je i dalje više od 22 tisuće tvrtki koje nemaju ni jednog zaposlenog, a generiraju goleme dugove od nekoliko milijardi kuna.
Izvijestila da su državna poduzeća do kraja prošle godine u troškovima poslovanja uštedjela dodatnih 1,4 milijarde kuna, a za 1,1 milijardu kuna smanjile dospjele obveze. Najveći dio državnih poduzeća, dužnika iz proteklih godina, danas ne duguje ništa, kao primjerice HEP i Ina, kazala je.
Napomenula je i kako ima i niz privatnih investicija te da potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević i ostali ministri rade kako bi se pomoglo realizaciji tih investicija.
Na upit o prijedlogu njenog savjetnika Borislava Škegre da se za smanjenje deficita ide na prodaju velikih državnih poduzeća, kao što su HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Kosor je poručila da se HEP sigurno neće prodavati te da se ništa neće rasprodavati.
U programu gospodarskog oporavka je i potpora tržištu kapitala, kazala je premijerka napominjući da ne može najaviti ništa više od toga.
Za takvu političku odluku mora raspravljati, dogovoriti i odlučiti vladajuća koalicija u cjelini. Te odluke donosi cijela koalicija, ali se razgovori o tome vode, kazala je.
A Zadar?
Već smo u nekoliko navrata donosili različite preglede Vladinih investicija nalazeći u jednom od širih prikaza jedan vezan za Zadar i to Kepol terminal, odnosno proširenje skladišta tekućih tereta u Gaženici. Koliko je iz projekta vidljivo, on bi se realizirao i bez da je uvršten na ovu listu.
Kada je Zadarska županija u pitanju sigurno nas se tiče i dio od projekata financiranja vodovodizacije i odvodnje. Naime, Zadar a potom i Biograd – rivijera (Grad Biograd, Općine Pakoštane i Sveti Filip i Jakov) među prvima su ušli u projekt Čisti Jadran i daleko odmaknuli, a pridružilo se i niz drugih ovdašnjih lokalnih zajednica s ulaganjima u rješavanje odvodnje, kanalizacije i pročiščivača. Također kad govorimo o vodovodizaciji ovdje je na primjeru tzv. Istočnog pravca i osmišljen mješoviti sustav financiranja takvih projekata.
 Naravno da će i poticaji prodaji već izgrađenih i neprodanih stanova dobro doći ovdašnjim građevinarima s već hrpom neprodanih objekata. Isto se može odnositi i na modele kreditiranja za posrnula poduzeća.
Bitno je ipak kazati da megaprojekta koji bi zapao za oči Vladi, a dolazi s područja Zadarske županije – nema. Istina je da je Zadarska županija kroz desetljeća dobila niz megaprojekata u kojima se kao financijer pojavljivala država na čelu s projektom autocesta, a kasnije s još uvijek aktivnim megaprojektom Nova luka Zadar, kako je prekršten Trajektni terminal u Gaženici.
 Više novih projekata od toga Zadarska županija nije osmislila. U pokušajima da Hrvatska dobije kakvu-takvu aktivnu željezničku politiku ne sudjelujemo. Pradavna je ideja o gradnji spojnice pruge Zadar – Gračac kojom bi se putešestvije s ovdašnje željeznice bitno skratile. No Zadar inače nije sredina koja se željeznicom aktivno bavi, valjda i zato što smo je dobili s gotovo 100 godina zakašnjenja. Crno se kao gradski odgađani projekt nije mogao naći u ovakvoj listi jer bi takve pretenzije imalo i nekoliko stotina drugih poslovnih ili gospodarskih zona u Hrvatskoj, osim da je imao na sebe vezene megaprojekte, odnosno investitore koji nose znatna ulaganja industrijskog, inovacijskog ili sličnog profila, što, nažalost, nije slučaj. Megaprojekti iz segmenta turizma, a spominje se pet-šest takvih projekata, ovdje očito ne postoje, što znači da je nekoliko velikih projekata koje smo vezivali za ovo područje mrtvo ili umrtvljeno.
  U lučkom dijelu Zadar mora biti jako zadovoljan jer se provodi megaprojekt Gaženica vrijedan 230 milijuna eura. Spomenuli smo Kepol s projektom povećanja kapaciteta terminala tekućih tereta, koji ako se realizira i zbrojen s postojećim koji ima Tankerkomerc čini Zadar u tom dijelu respektabilnim. Možda je žaliti što upravo okončane prostorne projekcije teretne luke Gaženica, koje predviđaju i dva (manji i veliki) kontejnerska terminala, nisu našla svoje mjesto u ovim projektima. Tim prije što je rad na jednom kompatibilan onom što se upravo radi na budućem trajektnom terminalu. Zračna luka, odnosno proširenje piste možda bi izgledala preambiciozna u nadmetanju s višestruko značajnijima netom kada se izvukla s dna krize, unatoč rekordnom rastu posljednje tri godine. Bravar, odnosno Obrovac više nitko ne spominje kao nužnu lokaciju termoelektrane. I tako redom.
 No sve u svemu Zadarska županija ovog trenutka nema osmišljenih i ostvarivih megaprojekata koji bi bili važni za Hrvatsku. To samo po sebi nije dobro za budući položaj regije u zemlji.