Akcije čišćenja spasile su rijeku Bijelu, no posljedice su vidljive

Kako se približavamo karinskoj rivijeri skrećemo oštro udesno, tamo gdje bi mnogi na raskrižju skrenuli lijevo i uputili se prema plaži. Dok se vozimo uskom brdskom cestom, koja liči na betoniran kozji put, idemo prema Lončarima i kanjonu rijeke Bijele. Put nas vodi uzbrdo, zavojitom uskom cestom do Lončara, seoceta s tek nekoliko kuća i područja koje zajedno s dva zaseoka broji manje od deset duša.

U blizini tog puta nalazi se i instalacija američkog umjetnika Dodda Holsapplea nazvana »See Glass Again«. Nastao kao rezultat projekta »Morske livade: It’s not too late«, ovaj rad promjera devet metara predstavlja jedinstvenu umjetničku intervenciju u javnom prostoru u Hrvatskoj u čijoj je izradi sudjelovalo stotine ljudi.

U tri ekoakcije čišćenja koje su se održale tijekom 2020. i 2022. godine, volonteri, lokalni aktivisti, planinari i penjači sakupili su 120 kubika staklenog otpada koji se nalazio na putu prema kanjonu Bijele, kao i pet tona okolnog smeća. Upravo je to staklo utkano u nezaboravnu instalaciju koja pozdravlja posjetitelje kanjona.

– Doddov rad, koji otpadno staklo koristi kao sirovinu za umjetnost, temelji se na suhozidu u obliku prstena s mozaikom jegulje koji bi služio kao prostor za sjedenje i razgovor.

Holsapple je tako u rujnu i listopadu 2023. svoju adresu u kalifornijskoj Santa Monici zamijenio s rezidencijom u Lončarima, prisjetio se za nas Marko Simić iz ekološke aktivističke udruge Lončari, koji nas je i proveo kanjonom rijeke Bijele.

Jedinstven fenomen

Rijeka Bijela jedinstven je fenomen u Dalmaciji, koja izvire iz špilje na oko tristo metara nadmorske visine. Kanjon ove rijeke također je rijedak primjer otopljenog vapnenca koji poprima bijelu boju, po čemu je i ova rijeka dobila ime.

Iznad toka ove prirodne ljepotice izdižu se stijene od kojih su neke visoke i preko tristo metara i na kojima se nalaze deseci pravaca za sportsko penjanje, kao što su high line i drugi slični sportovi. Zbog toga mu tepaju da je hrvatski Grand Canyon. No, ova još uvijek nedovoljno prepoznata atrakcija ima dugu i tešku povijest zanemarivanja i onečišćavanja okoliša.

Rijeka Bijela nadomak Novigradskom i Karinskom moru nedaleko Obrovca i dalje je relativno nepoznat dalmatinski hidrološki fenomen, gdje se godinama na divlje bacao otpad. Simić i njegovi prijatelji te brojni volonteri kroz nekoliko su akcija čišćenja okoliša kanjon uspjeli dovesti u kakvo-takvo stanje, ali posljedice onečišćenja još su uvijek vidljive.

Od samog polazišta prema izvoru i kanjonu, jedan dio staze posut je ostacima djelića stakla koji su se tu našli poslije Domovinskog rata i od tada nisu sustavno uklanjani. Bez volontera i ljubitelja prirode to bi vjerojatno tako i ostalo još dugi niz godina.

– U kanjonu postoji preko stotinu označenih penjačkih staza o kojima brine Sportsko-penjački klub Paklenica, a u tijeku posljednjih akcija otkrili smo zajedno dva prirodna boldera u naselju Trbovići koji su jedinstvena hrvatska penjačka atrakcija, kazao nam je Simić.

Najatraktivniji dio rijeke Bijele je njezin kanjonski dio koji se ističe svojim strmim, stjenovitim obalnim stranama i impozantnim klisurama te debelim vapnenačkim slojevima koji se u pravilnim i ravnim linijama pružaju koso uvis iznad toka rijeke.

Oštrim i grubim linijama ovog kanjona kao svojevrstan kontrast nameće se plitki vodeni tok koji meandrira kroz korito ispunjeno blagim, zaobljenim valuticama izrazite bijele boje. Jednolično obojena i fina zrnata tekstura sedrenih sedimenata, na površini koje se presijavaju kristalići kalcita, predstavlja osobitost ove rijeke i jedinstvenost po kojoj je ona i dobila ime.

Ova lokacija, zbog svoje specifične prirode te geografske pozicije nadomak Novigradskog i Karinskog mora, postala je veoma zanimljiva ljubiteljima prirode, sportašima i turistima.

Raznolik mozaik

U gornjem dijelu toka, rijeka Bijela oblikuje brojne kaskade i vodopade prekrivene naslagama sedre. Rijeka Bijela je dio zaštićenog područja Karišnica i Bijela ekološke mreže Natura 2000, kojima upravlja javna ustanova Natura Jadera.

– Kao glavna odlika predmetnog područja ističu se rijetka obalna (slana) staništa i špiljski izvori krških vodotoka kao važna skloništa ugroženih vrsta šišmiša, ali i travnjačka te vodena staništa te uz njih vezane ugrožene i/ili rijetke biljne i životinjske vrste. Područje obuhvaća širu okolicu tokova Karišnice i Bijele te područje između njihovih donjih tokova, dio kojeg je i Tuvina – zamočvareni slani obalni pojas između ušća ove dvije rijeke u Karinsko more.

Staništa čine raznolik mozaik, pri čemu su najzastupljenija šumska staništa, sastavljena od različitih degradacijskih stadija šume hrasta medunca (Quercus pubescens) i bijelog graba (Carpinus orientalis) te nasada alepskog bora (Pinus halepensis). Nadalje, manje površine zauzimaju suhi mediteranski travnjaci, vlažni travnjaci i površine zarasle u oštroigličastu borovicu (Juniperus oxycedrus).

Na području se također nalaze stijene i sipari, kao i kanjoni. Malu, ali značajnu površinu zauzimaju slana močvarna staništa uz obalu. Mozaik staništa čine još i špiljski izvori, krški tokovi sa sedrom te male poljoprivredne površine poput voćnjaka i maslinika, pojasnio je Simić.

Kanjon je nastao na rasjedu dvaju brda uslojenih vapnenaca, ima nekoliko velikih slapova koji u podnožju formiraju prirodne bazene prozirne zelenkaste boje. Izvor rijeke Bijele je špilja bogata živim organizmima, kao što su skakavci, pauci, šišmiši i druge životinje, dužine 225 metara, a u kojoj su se u nekoliko povezanih dvorana vremenom nakupile velike količine pitke vode pročišćene prolaskom kroz kapilarni sustav stijena. Na relativno malom području nalaze se mnogobrojne ugrožene, endemične i zaštićene biljne i životinjske vrste.

Uzvodno od najvećeg slapa nalazi se niz od nekoliko lokvi koje se posebno ističu u ljetnim mjesecima kada predstavljaju zelene oaze u naizgled bezvodnom i beživotnom kršu. Izvor rijeke Bijele je od davnina korišten kao izvor vode u trenucima kada bi svi ostali izvori u okolini presušili, o čemu svjedoči i ostatak kamenog pojilišta i obora za stoku u neposrednoj blizini izvora.