Hrvati jedu najviše kruha, a ne troše maslinovo ulje

Drugi dan za redom sada već treća izložba hrane,pića i delikatesnih proizvoda i suvenira “Naši mali gušti”, jučer je bila dodatno obogaćena i “začinjena” pomalo drugačijim programom i sadržajem nego do sada.
Naime, pored izložbe 34 različitih izlagača u prostorijama Arsenala, održana su i predavanja odnosno stručni skup i to na tri teme: Mediteranska prehrana, Maslinarstvo u Hrvatskoj i Sigurnosti hrane i HACCP sustav. Osim znatiželjnih građana, na predavanja i stručni skup došla su i djeca iz Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske srednje škole Stanka Ožanića Zadar zajedno sa svojim profesoricama.
– Svake godine dolazimo na ovu izložbu i drago mi je da ovaj put postoje i predavanja jer s obzirom da su to djeca iz smjera prehrambeni tehničar i tehničar nutricionist smatram da mogu dosta toga naučiti, a i ovakav vid predavanja je mnogo zanimljiviji djeci od onoga u školi, kazala je jedna od profesorica.
U prvom dijelu stručnog skupa doc.dr.sc. Marijana Matek Sarić iz Sveučilišta u Zadru govorila je o mediteranskoj prehrani, prvenstveno kao modelu pravilne prehrane. Prema svemu sudeći, Hrvatska je prava mediteranska zemlja i geografski i gastronomski gledano, istaknula je Matek Sarić, no dodala  je kako su nam ipak nametnuti moderni sustavi prehrane koji između ostalog ubuhvaćaju i urbani izbor hrane .
Kao glavne prepreke pravilnoj prehrani navodi se nedostatak vremena, samokontrole kao i loše navike, a kao posljedice toga su pretilost, dijabetes, problemi s kretanjem, razvoj psihičkih problema, pa konačno i smrt kao posljedica. Da bi se sve to spriječilo i izbjeglo pomaže nam piramida pravilne prehrane koju su izradili stručnjaci, a koja uključuje između ostalog i svakodnevnu tjelesnu aktivnost, koja je jednako važna za zdravlje kao i ono što jedemo.
Glavni proizvodi koji ulaze u mediteransku prehranu su žitarice, krumpir, tjestenina i riža i to rafinirana i integralna, zatim voće i povrće, mahunarke i orašasti proizvodi, mlijeko i mliječni prozvodi, riba, perad, jaja, meso i maslinovo ulje.
– Gledajući statističke podatke u Republici Hrvatskoj, potrošnja ribe u prehrani iznosi tek 8-10 kg ribe po osobi, što je u usporedbi s primjerice Francuskom i Španjolskom 3 do 4 puta manje, kao i maslinovo ulje koje se “troši” 1.5-2 litre po osobi, dok ga Grci konzumiraju čak 9 puta više. Gledajući na sveukupnu prehranu, statistički Hrvati najviše konzumiraju kruh, mlijeko, povrće i krumpir, kazala je Matek Sarić i time završila svoje predavanje.
Na ovo predavanje usko se nadovezuje i predavanje na temu “Sigurnost hrane i HACCP sustav” o čemu je govorila mr.sc. Nevenka Gašparac iz centra za kvalitetu HGK. Tu je između ostalog bilo riječ o povjerenju potrošača, zaštiti interesa potrošača, zaštiti zdravlja  “od farme do stola” kao i o HACCP sustavu.
O maslinarstvu u Hrvatskoj govorio je mr.sc. Petar Pedišić iz Županijske komore Zadar.
– Nažalost, uvoz maslinovog ulja je u porastu iako je naše “domaće” maslinovo ulje iznimne kvalitete. Postoji veliki interes za razvijanjem maslinarstva no treba se raditi na uvođenju novih tehnologija kao i spoznaja sa tehnološke i agronomske strane, kazao je Pedišić.