Subota, 21. studenog 2026

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

zadarski križ

Fra Stipe Nosić otkriva detalje o ukradenom križu: Nedostajale su tri pločice, a nadomještene su replikama

Autor: Portal ZL

21.11.2026. 19:31
Fra Stipe Nosić otkriva detalje o ukradenom križu: Nedostajale su tri pločice, a nadomještene su replikama

Foto: Arhiva ZL



Procesijski posrebreni križ iz 14. stoljeća iz samostana sv. Frane, ukrašen minijaturnim reljefnim likovima svetaca, koji je prije gotovo pedeset godina ukraden iz samostanske riznice, vraćen je u Zadar 2023. godine. Kako podjeća fra Stipe Nosić, u Muzeju “Amedeo Lia” u La Speziji u Italiji, gdje je križ i pronađen, bio je izložen pod nazivom “Zadarski križ”, a fotografije snimljene prije krađe otkrivaju da su na križu, od izvornih dvadeset pločica s likovima svetaca, nedostajale tri minijaturne pločice – jedna s prednje (aversne) i dvije sa stražnje (reversne) strane.


Nakon otuđenja sve su tri nedostajuće pločice nadomještene replikama. Budući da su u međuvremenu izrađene te replike, križ je u talijanskom muzeju bio izložen sa svih dvadeset svetačkih likova, koliko ih ima i danas, tumači fra Nosić.


Sv. Krševan i sv. Stošija


Dok prednju stranu križa ukrašavaju uglavnom franjevački sveci, od kojih su neki pripadnici anžuvinske kraljevske loze, stražnju stranu – uz općecrkvene svece koji su u vrijeme izrade križa bili osobito štovani – krase i likovi dvaju svetaca zaštitnika Zadra: sv. Krševana i sv. Anastazije (Stošije). Na reljefu sv. Krševana stoji natpis S. GRISOGONVS (od grč. Χρυσόγονος = Krizogon), a na reljefu sv. Stošije natpis S. ANASTASIA.





– Na temelju prikaza franjevačkih svetaca na prednjoj strani te dvaju zadarskih zaštitnika na stražnjoj strani, stručnjaci su već davno zaključili da je ovaj procesijski križ ciljano izrađen upravo za zadarske franjevce, ističe fra Nosić.


Niti godinu dana nakon krađe križ je ponuđen na prodaju putem aukcijske kuće Sotheby & Co. (34 & 35 New Bond Street, London W1A 2AA). U aukcijskom katalogu sve su pločice opisane onako kako su ih hrvatski povjesničari umjetnosti navodili prije krađe. Jedino zadarski zaštitnici nisu bili “prepoznati”, iako su njihova imena na fotografiji u tom katalogu jasno vidljiva: S. GRISOGONVS i S. ANASTASIA



Umjesto imena vlasnika u katalogu je stajalo The Property of a Gentleman (Vlasništvo gospodina). Za lik sv. Krševana navedeno je ime St. George (sv. Juraj), dok se za pločicu na kojoj se nalazi sv. Stošija tvrdilo da prikazuje neidentificirani lik (an unidentified saint, right). Očito je da je opis sastavio netko kome je bilo u interesu da se križ ne prepozna kao “zadarski”, pa je namjerno izostavio svece po kojima bi se on mogao povezati sa Zadrom. S druge strane, oni koji su ga izložili u La Speziji smatrali su da više ne postoji razlog za skrivanje njegova podrijetla.


Na stražnjoj strani križa replikama su nadomješteni likovi sv. Pavla i sv. Antuna Pustinjaka. Nije sporno da mjesto na kojem danas stoji sv. Pavao njemu doista i pripada, što je Marijana Kovačević u svom članku – koji je i pomogao pronalasku križa – već ispravno argumentirala zaključivši kako je položaj te pločice analogan položaju pločice s likom sv. Petra.


Međutim, za mjesto na kojem se danas nalazi lik sv. Antuna Pustinjaka ne može se sa sigurnošću tvrditi da mu je izvorno pripadalo. Možda bi na to mjesto prije odgovarao sv. Zoilo. Ipak, ostaje činjenica da je i sv. Antun Pustinjak u staro doba u Zadru bio iznimno štovan te da mu je u gradu bila davno posvećena crkvica, zaključuje fra Nosić.