VELIKA ANALIZA Zadar među najtraženijim gradovima u Hrvatskoj za kupnju nekretnine

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2025. godini prosječno su bile veće za 14,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok su u odnosu na posljednje tromjesečje 2024. u prosjeku veće za 16,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dok su cijene postojećih stambenih objekata bile veće za 14,3 posto cijene novih stambenih objekata su porasle u prosjeku za 13,1 posto.

Kada je riječ o cijenama stambenih objekata u 2025. godini, u odnosu na godinu prije, u Gradu Zagrebu cijene su prosječno narasle za 14,2 posto, na Jadranu za 11,8 posto, dok su na ostalim područjima bile veće za 19,3 posto. U posljednjem kvartalu 2025. godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 3,4 posto u odnosu na treći kvartal, dok su na godišnjoj razini, odnosno, prema četvrtom kvartalu 2024., skočile za 16,1 posto, vidljivo je iz podataka DZS-a. Pritom su novi stambeni objekti u prosjeku poskupjeli za 3,5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2025., a za 14,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine.

U Zagrebu 15 posto

Kada je riječ o cijenama postojećih stambenih objekata, one su bile veće za 3,4 posto na kvartalnoj, a 16,4 posto na godišnjoj razini. Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2025. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 1,2 posto, za Jadran za 4,9 posto, a za ostala područja za 5,2 posto. Na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu u prosjeku porasle za 14,9 posto, na Jadranu rast je iznosio 14,5 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2024. prosječno bile više za 23,3 posto, podaci su DZS-a.

Podsjetimo da je hrvatska Vlada ovoga tjedna usvojila nacrt konačnog prijedloga Zakona o priuštivom stanovanju, krovnog zakonodavnog okvira koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. s ciljem povećanja ponude priuštivih stanova za najam i kupnju. Prema onome što je rekao potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, plan je u velikoj mjeri usklađen s Europskim planom za cjenovno pristupačno stanovanje koji je donesen na razini Europske unije u prosincu prošle godine. Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja – stanovanja kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan odgovarajuće površine, uvećan za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji.

Također se Zakonom o priuštivom stanovanju uređuje sustavno organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima te gospodarenje stambenim fondom s ciljem osiguravanja priuštivog stanovanja.

Pristupačniji prostori

Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika. Sve zgrade koje budu građene u okviru programa priuštivog stanovanja sadržavat će 50 posto stambenih jedinica za prodaju, a 50 posto za najam. U zgradama s manje od 10 stanova, svi stanovi bili bi namijenjeni za dugoročni najam, dok bi u većim zgradama najviše polovina stambenih jedinica bila za prodaju.

Ministar Bačić posebno je napomenuo da će stupanjem na snagu zakona maksimalna cijena građenja u Zagrebu moći iznositi 2.104 eura, a prodajna cijena jednog kvadrata stana oko 1.900 eura, s obzirom na to da je predviđeno kako će ti isti stanovi sugrađanima omogućiti povrat 50 posto plaćenog PDV-a.

Prema nedavno objavljenim podacima portala Nekretnine.hr, Zagreb, Split i Rijeka gradovi su koji generiraju najveći interes kupaca i investitora na hrvatskom tržištu nekretnina dok se među top deset gradova s najvećom potražnjom za kupnju i investiranje u nekretnine još Zadar, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Osijek, Varaždin i Karlovac. Dok je Zagreb u Hrvatskoj najveće i najraznovrsnije tržište s kontinuiranom potražnjom u svim segmentima, obalni gradovi – Split, Zadar, Pula, Dubrovnik i Šibenik – potvrđuju snažnu investicijsku komponentu tržišta, gdje turistički potencijal i dugoročna vrijednost nekretnina održavaju visoku razinu interesa. Rijeka i Osijek pak zadržavaju stabilnu regionalnu potražnju, dok Varaždin i Karlovac potvrđuju važnost srednje velikih urbanih središta u nacionalnom kontekstu. Rast interesa pokazuje se i u Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Solinu, Kašteli, Trogiru, Slavonskom Brodu, Čakovcu i Bjelovaru što se tumači kao redistribucija potražnje prema cjenovno pristupačnijim sredinama, uz zadržavanje standarda kvalitete života.

Više od 4.000 eura po kvadratu

U ožujku ove godine je najviša tražena cijena za nekretnine na prodaju u Hrvatskoj iznosila 4.052 eura po četvornom metru, a zabilježena je u regiji Dalmacija, navodi portal Nekretnine.hr. S druge strane, najniža tražena cijena iznosila je 1.692 eura po kvadratu i zabilježena je u Slavoniji i Baranji. Kada je riječ o najmu, u ožujku je najviša tražena cijena iznosila 18,34 eura mjesečno po četvornom metru i također je evidentirana u Dalmaciji. Najniža prosječna tražena cijena bila je isto u Slavoniji i Baranji i iznosila je 11,24 eura mjesečno po kvadratu.