Deset čipkarica sjeda u školske klupe 29. rujna

Čipkarstvo je na Mediteranu stoljećima staro, zabilježeno već 1579. godine u izvješćima Agostina Valiera i njegovim vizitacijama po Dalmaciji, dok su u Samostanu sv. Margarite na Pagu koludrice podučavale djecu i pismenosti i izradi čipke.

Dandanas, čipka je dekorativni predmet koji nalazimo u domovima kao dio interijera, odjeće, stolnjaka ili posteljine, a zahvaljujući Gradu Pagu i Srednjoj školi Bartula Kašića Pag ovo umijeće se čuva od zaborava. Naime, i ove godine škola otvara vrata za novu generaciju čipkarica – čuvarica vrijedne tradicije koja je obilježila otočni identitet i koja je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Riječ je o jedinoj školi u Hrvatskoj koja institucionalno provodi obrazovanje za ovo specifično kulturno značajno zanimanje, prema programu koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ravnateljica škole, Marija Pećirko, kazala nam je kako su prošle školske godine svečano proslavili trideset godina od pokretanja Programa za osposobljavanje odraslih za zanimanje čipkarica.

Marija Pećirko/Foto: Luka Jeličić

Besplatan program

– Ove godine upisujemo novu 31. generaciju odraslih koji će se obrazovati za zanimanje čipkarica. Upisujemo deset polaznika koje će voditi učiteljica Davorka Kustić, a program kreće 29. rujna i održavat će se tri puta tjedno u popodnevnim satima, u prostorijama škole. Program traje ukupno 380 nastavnih sati, a važno je istaknuti da je za sve polaznike u potpunosti besplatan s obzirom na to da sve troškove, još od osnutka, pokriva Grad Pag, objasnila je Pećirko koju smo upitali jesu li kroz ovih trideset godina čipku učile samo žene ili je ipak bilo i zainteresiranih muškaraca za ovo umijeće.

– Bio je jedan polaznik, s obzirom na to da se jedne godine upisao jedan bračni par i možemo reći kako je ovo zbilja jedna lijepa prilika da se parovi druže, ali i nauče nešto novo. Još bolje kad je ta naša vještina zaštićena UNESCO-om, koju je jako važno šititi kako ne bi ostala samo na našim »nanama« koje već polako i odlaze, kazala je ravnateljica.

Prijave za upis su moguće do petka 26. rujna 2025. godine svakog radnog dana, od 9 do 12 sati, u tajništvu Srednje škole Bartula Kašića Pag. Osnovna zadaća programa je sustavno i kvalitetno stručno osposobljavanje polaznica za samostalnu izradu svih oblika i vrsta paške čipke nakon čega polaznici mogu samostalno šiti baš kao što su to radile njihove bake i prabake.

– Još nakon prošlogodišnje proslave, kada su ljudi vidjeli što radimo u školi, javili su nam se zainteresirani za program tako da vjerujem kako će ove godine odaziv biti odličan. Inače, nakon osposobljavanja iskustva polaznika su pozitivna. Imamo žene koje su već znale šiti, ali su došle kako bi stekle zanimanje čipkarice i dobile uvjerenje. Imamo i žene koje nisu nikad uzele jastuk i iglu u ruku, a danas nakon završene škole šiju za osobne potrebe. To su recimo: čipke za poklon, za obitelj, nakit od čipke i sl. Također, imamo i žene koje čipku uklope u neke nove oblike, neke svoje kreacije i dizajn, kazala je Pećirko istaknuvši kako je jako veseli što se čipka koristi u svom izvornom izdanju u svakodnevnom životu, kao što to ona i zaslužuje.

Simbol otoka

Paška čipka šiva se tankom iglom i bijelim koncem, na čvrstoj papirnatoj podlozi učvršćenoj na mekanom jastuku. Šivala se kroz povijest od pamučnih, svilenih, srebrnih ili zlatnih niti, a sama izrada, ovisno o veličini i kompleksnosti, trajala bi i mjesecima. Paška čipka je pravo blago grada Paga kojeg Pažani vrijedno čuvaju stoljećima, i kao takva pravi je simbol, pečat tradicije kojeg posjetitelji na otoku traže.

– Turisti uvijek traže autentičnost i originalnost, a u Pagu traže – pašku čipku. Traže originalnost destinacije, nešto što ne mogu vidjeti, čuti, doživjeti, kušati ili kupiti bilo gdje drugdje, a Pag zaista obiluje različitim proizvodima i potencijalima tako da turist može stvarno uživati u našem načinu života, da se kiti onim čime se mi kitimo, da jede ono što mi jedemo. Baš zato, uz očuvanje paške čipke, vodimo i projekt »Pag na meniju« kojim želimo popularizirati i brendirati tradicionalnu gastronomiju otoka Paga na način da surađujemo s ugostiteljskom objektima na cijelom otoku, koji na svojim jelovnicima prezentiraju naša jela, naš otok, zaključila je Pećirko.

Iako se nekad ova tradicija prenosila s koljena na koljeno, a danas u nešto drukčijem obliku u školi, dokaz je vrijednosti ovakvih projekata koji čuvaju našu kulturnu baštinu za buduće generacije jer paška čipka nije samo ručni rad, već simbol otočne tradicije i nacionalne baštine.