VELIKA ANALIZA Zadarski poduzetnici po dobiti nadjačali Osijek i Rijeku

Poduzetnici s područja grada Zadra po ostvarenoj neto dobiti skočili su u 2023. godini na drugo mjesto među deset najvećih gradova prema ovom kriteriju, objavila je ovih dana Financijska agencija (Fina) u svojoj redovitoj analizi poslovanja poduzetnika. Među 10 najvećih gradova prema kriteriju konsolidirane dobiti (neto dobiti) u rezultatima svih poduzetnika Hrvatske u 2023. poduzetnici su iz Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke, Osijeka, Velike Gorice, Varaždina, Samobora, Poreča i Dubrovnika.

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova po visini ostvarene neto dobiti, koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64,0 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.

Rast dobiti u Zadru

U Fini navode da je ovako dobre rezultate poduzetnika u spomenutih deset gradova prvenstveno pogurao udio poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od ovih deset gradova. Iza Zagreba, prema iskazanom konsolidiranom financijskom rezultatu, ostvarenoj neto dobiti u 2023. godini, su gradovi Split i Zadar. Zagrebački poduzetnici ostvarili su dobit od 5.535.020.000 eura, a slijede poduzetnici iz Splita s 418.243.000 eura, Zadra s 344.877.000 eura, Rijeke s 317.036.000 eura i poduzetnici iz Osijeka s 235.387.000 eura ostvarene neto dobiti.

Usporede li se podaci o neto dobiti s podacima Finine analize u 2022. godini, može se vidjeti kako su tada poduzetnici iz Zagreba ostvarili dobit od 4.735.075.720 eura, što znači kako je u godinu dana porasla za 16,8 posto, te godine su na drugom mjestu bili riječki poduzetnici s 282.638.397 eura dobiti, no njima je dobit porasla za 12,2 posto. Poduzetnici iz Zadra tu godinu su ostvarili 259.516.358 eura dobiti, što znači kako su u godinu dana imali porast dobiti od 32,9 posto, a splitski poduzetnici 2022. uopće nisu bili u Top 10 gradova prema kriteriju konsolidirane dobiti (neto dobiti).

Dobrim rezultatima na razini Zadra najviše je pridonijela grupa Tankerska plovidba s ostvarenom neto dobiti od 153.133.000 eura, slijede njena tvrtka kćer Tankerska Next generation s 47.561.000 eura, a koju je matična tvrtka u potpunosti otkupila te s 1. srpnja 2024. više ne postoji, dok je treći Turisthotel s 12.812.000 eura. I ovu tvrtku je Tankerska plovidba kupila i to tijekom 2023.

Sljedeća tvrtka prema neto dobiti je Sarađen iz Stankovaca s 4.543.000 eura, potom Eko energija iz Obrovca s 4.258.000 eura, LTH Metalni lijev iz Benkovca s 4.168.000 eura, Cromaris s 3.414.000 eura, biogradska Ilirija s 3.280.000 eura, Elektron iz Zemunika s 3.216.000 eura, a popis zatvara Bakmaz s neto dobiti od 3.196.000 eura.

Povećan broj zaposlenih

U Zadarskoj županiji u 2023. godini, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, sjedište je imalo 6.405 poduzetnika (4.103 ili 64,1 % dobitaša i 2.302 ili 35,9 % gubitaša), kod kojih je bilo 29.080 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 6,8 posto.

Poduzetnici županije ostvarili su u 2023. godini ukupne prihode u iznosu od 3,5 milijardi eura (17,1 % više u odnosu na 2022.), ukupne rashode od tri milijarde eura (14,5% više), dobit razdoblja u iznosu od 463,9 milijuna eura (29,6% više), gubitak razdoblja od 73,1 milijun eura (7,5% manje) te neto dobit od 390,8 milijuna eura (40% više u odnosu na 2022.). Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu povećale su se u odnosu na prethodnu 2022. godinu za 64,5 posto. Uvoz je povećan za 61,3 posto, a izvoz za 8,9 posto, s tim da je trgovinski suficit iznosio 492,7 milijuna eura (11,3% manje u odnosu na prethodnu godinu). Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 918 eura, što je 11 posto više u odnosu na 2022. godinu, kada je prosječna plaća iznosila 827 eura.