Ozbiljno nam prijeti prestanak sjemenske proizvodnje krumpira

Prije 20-ak godina na području Republike Hrvatske proizvodnja sjemenskog krumpira odvijala se na površinama od oko 230 hektara, dok današnja proizvodnja iznosi 24 ha s tendencijom smanjivanja te nam prijeti prestanak sjemenske proizvodnje krumpira.

Upravo kako bi izbjegli sudbinu proizvodnje sjemenske šećerne repe, budući da nemamo vlastite sjemenske proizvodnje te se u merkantilnoj proizvodnji oslanjamo na »uvozno« sjeme, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrenulo je projekt ozdravljivanja autohtonih sorti krumpira i njihovo uvođenje u sjemensku proizvodnju.

U projekt su uključeni i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i stručnjaci s Kmetijskog inštituta Slovenije, na čijem se institutu i odvija proces ozdravljenja i pripreme za sjemensku proizvodnju. Slovenskim stručnjacima su dostavljeni uzorci (gomolji) autohtone sorte Koravac, s ciljem da tamošnji stručnjaci dostavljeni materijal očiste od virusa i umnože u dostatnoj količini kako bi mi u 2025. godini posadili prve zdrave gomolje ove autohtone hrvatske sorte.

Na poziv slovenskih kolega djelatnici Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektora za fitosanitarnu politiku, kao i djelatnici Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu sudjelovali su na radionici pod nazivom »Certificiranje nasada sjemenskog krumpira« koja se održavala u Ljubljani, na pokusnim poljima Kmetijskog inštituta Slovenije, kao i na privatnim poljoprivrednim gospodarstvima koja se prvenstveno bave proizvodnjom sjemenskog krumpira u Republici Sloveniji. Za jesen je planiran drugi dio radionice pod nazivom »Tehnologija proizvodnje i skladištenje sjemenskog krumpira«, nakon čega će hrvatski stručnjaci steći uvid u cjeloviti proces proizvodnje sjemenskog krumpira i moći će stečena znanja primijeniti na nacionalnom području.

Prema prvim podacima slovenskih kolega autohtona sorta krumpira Koravac pokazuje visoku produkciju gomolja po biljci (cimi), kao i izuzetnu otpornost na Y virus krumpira (PVY), što je veoma važno u sjemenarskoj proizvodnji krumpira.

U ovom trenutku hrvatski stručnjaci i poljoprivredni proizvođači provode aktivnosti oko pripreme terena za sadnju zdravih gomolja na tri različite lokacije u Republici Hrvatskoj, koje su predložene na temelju stručnih zahtjeva i zakonskih odredbi za proizvodnjom sjemenskog krumpira najviše kategorije.

Također, u administrativnoj proceduri je i priprema potrebne dokumentacije koja će omogućiti upis predmetne sorte na sortnu listu te njenu proizvodnju i prodaju na nacionalnom tržištu.