Oglasio se obrovački gradonačelnik: 'Širi se zlonamjerna psihoza za projekt cementare u Kruševu'

Iako se o cementari u Kruševu priča već više od dva desetljeća, mještane je nemalo zatekla informacija da je pitanje realizacije projekta sada samo pitanje trena. Gradonačelnik Grada Obrovca Ante Župan poručuje samo da investitor ima sve potrebne dozvole za projekt. Dodaje uz to da je javnost i prije bila dezinformirana o potencijalnim posljedicama ovoga projekta te posjetio da je prije 13 godina izaslanstvo Mjesnog odbora Kruševo bilo u posjetu tvornici cementa HeidelbergCement u južnonjemačkom gradu Schelklingenu, kako bi se i sami uvjerili da industrijsko postrojenje može postojati i u urbanom okruženju.

Tvornica cementa, naime, ondje se nalazi u okruženju obiteljskih kuća i stambenih objekata, oko 300 metara od samog centra grada, ali i – za razliku od Kruševa – pedesetak metara od željezničke pruge.

Posjet Njemačkoj

– Vezano za projekt tvornice cementa koju planira talijanski investitor Fassa Bortolo, mogu vam reći da je investitor ishodio sve dozvole na temelju opsežne Studije utjecaja na okoliš. Naša javnost je bila dezinformirana o potencijalnim posljedicama ovoga projekta, što je bilo neosnovano.

Čak što više, poslali smo jednu delegaciju naših sugrađana da posjete njemački grad Schelklingen. Taj grad je manji od Grada Obrovca i na svom području ima dvije tvornice jednake ili veće od ove što se kod nas planira.

PROJEKT FASSA

Zamolili smo vodstvo Grada Schelklingena da našim građanima omogući posjet i razgovor u jednoj od te dvije tvornice. Koliko mi je poznato, poslije toga je prestala javna psihoza koja se zlonamjerno širila vezano za ovaj projekt, kazao je gradonačelnik Obrovca.

Za razliku od Schelklingena, u Kruševu željezničkog prometa nema, a to je jedan važan detalj koji značajno mijenja utjecaj tvornice na život okolnog stanovništva, i to ne samo u Kruševu nego u svim naseljima na ruti od Kruševa do Gaženice.

Naime, u tvornici cementa godišnje bi se trebalo proizvoditi 70 tisuća tona vapna, 170 tisuća tona žbuke i 850 tisuća tona cementa. To je ukupno 1.190.000 tona produkta godišnje koji se nema kako transportirati nego li kamionima.

Uzme li se da je nosivost kamiona otprilike 25 tona, ispostavlja se da će iz cementare izaći – 46.700 kamiona godišnje, odnosno 130 kamiona dnevno – i to samo u jednom smjeru.

A tome treba pridodati i kamione koji će pristizati iz Nina, gdje bi iz rudokopa gline trebalo dolaziti oko 250 tisuća tona gline godišnje, odnosno 25 kamiona dnevno kroz općinu Poličnik, Zemunik, Novigrad i Obrovac.

Projekt blizu realizacije

Čak i da se uz to zanemare kamioni kojima bi se iz Gaženice dovozio koks i kameni ugljen, lapor iz Nina, kao i oporabljeni otpad iz CGO-a Biljane Donje, koji će se koristiti kao gorivo za cementne peći – ispostavlja se da bi tijekom 16-satnog radnog dana svake tri minute po jedan kamion trebao ući ili izaći iz tvornice.

O tvornici cementa u Kruševu govori se od 2003. godine, kada su talijanski investitori kupili Dalmatinske rudnike boksita od Hrvatskog fonda za privatizaciju i zemljište. No s obzirom na to da se projekt nije realizirao u posljednja dva desetljeća, mještani su već pomalo zaboravili postrojenje koje bi se trebalo rasprostirati na 28 hektara površine.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Obrovca – koje su na ponovljenoj javnoj raspravi od 15. do 22. srpnja – ponovo su aktualizirale pitanje cementare u Kruševu. Naime, jedna od izmjena koje dokument donosi je mogućnost spaljivanja otpada u industrijskoj zoni u kojoj se će se graditi tvornica cementa.

Investitor je, kako je Mostov gradski vijećnik Ivan Matić upozorio javnost, od 2003. godine do danas ishodio gotovo svu dokumentaciju potrebnu za otvaranje pogona – osim okolišne dozvole, a nedostaje im još jedino i rudokop gline u Ninu. Cementara je sada, što se da iščitati i iz odgovora gradonačelnika Župana, samo pitanje trena.