Zdravko Žarković osvojio zlatnu medalju za najbolji anagram ili premetaljku

Istaknuti hrvatski zagonetač i doajen hrvatskog zagonetaštava, Zdravko Žarković, osvojio je zlatnu medalju u kategoriji za najbolji anagram ili premetaljku na 40. Susretu odgonetača i zagonetača Hrvatske (SOZAH) u Rapcu krajem travnja, na kojem je sudjelovalo osamdesetak ljubitelja zagonetki iz Hrvatske i susjednih zemalja. Povodom toga, umirovljeni gospodin Žarković koji živi u Zadru, ispričao je više o tome.

– Prije susreta je bio objavljen natječaj za nekoliko enigmatskih disciplina, a ja sam sudjelovao s anagramom ili, na hrvatskom, premetaljkom. Tema je bila unaprijed zadana – Turistička zajednica grada Labina. Od toga sam izveo anagram koji glasi: »GLE, RABAC ZNAČAJAN ADUT I DIKA ISTRI« i osvojio prvo mjesto.

Dakle, svi pojmovi u anagramu su vezani uz postavku jer je Rabac gradić u Istri, točnije u Općini Labin, te je uz to turistički adut i ponos Istri. Kod anagrama je najvažnije da su svi pojmovi povezani da bi bio uspješan, započeo je Žarković te dodao kako mu je za ovaj anagram trebalo tek nekoliko minuta. Na tom uspjehu su mu, kako priča, čestitali i ostali kolege iz Lijepe Naše, ali i iz susjednih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina te Srbija.

Anagram ili premetaljka, kako objašnjava Žarković poznatiji kao ZdraŽar, pripisuje se grčkom književniku Likofronu koji je u 4. stoljeću prije Krista u želji da se dodvori Ptolomeju II. od grčke riječi Ptolemaios izvukao anagram »APOMELITOS«, što u prijevodu znači »od meda napravljen«. Ime otoka Mljeta izvedeno je iz iste riječi, a vjerojatno i otoka Molata. Također, žensko ime Melita izvedeno je iz iste grčke riječi za med.

Govoreći o anagramima, gospodin Žarković je istaknuo kako je osvojio tri nagrade za anagram, od kojih su dvije prve, uz već spomenutu.

Brojna priznanja i nagrade

– Osvojio sam nagradu i za anagram koji sam smislio povodom 140. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, a koji je objavljen 2013. godine u Kvizorami. Anagram glasi: »TEČE POZLAĆEN DUH DRAGOGA ŠTIVA«, a rješenje je čuveno djelo »ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA«, koje smo, vjerujem, svi čitali u osnovnoj školi.

Uz to, anagram na koji sam najponosniji i kojeg su mnogi urednici nazvali antologijskim, a to je »JONKE, KRLEŽA, GOTOVAC I INI UZ NJIH, PODRŽAVAJU IJEKAVSKI ZALOG!« objavljen u zagrebačkoj Kvizorami 2021. godine. i u vašem Zadarski listom prije nekoliko godina. Rješenje je »DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA«. Svi autori u anagramu su se borili i djelovali na tom planu i podržavali ijekavski, koji je danas osnova štokavštine, ističe Žarković.

Svoj prvi rad iz zagonetaštva objavio je kao sedamnaestogodišnjak 2. listopada 1962. godine u »Džepnoj križaljci.« A u razgovoru se dotaknuo svojih početaka.

– Tijekom osnovne škole sam započeo rješavati križaljke, a u srednjoj školi sam objavio svoju prvu križaljku u školskom listu. U to vrijeme nije bilo enigmatskih listova. No, ključna promjena se dogodila 1968. godine kada je utemeljen enigmatski časopis »Čvor« u Bjelovaru.

Prije toga, u Beogradu je djelovala »Enigma«, ali nije bilo lako smišljati na drugom jeziku, jer ipak u osmom razredu osnovne nisam razlikovao jezične finese, dok danas nema šanse da nešto ne znam, kaže Žarković, dodajući kako su svi rječnici koje posjeduje prelistani nekoliko stotina puta, od čega su već i pohabani.

Kako priča, enigmatske discipline koje najviše voli, pored anagrama ili premetaljki, svakako su križaljke i kvadrati 7 x 7. Tomu svjedoči i činjenica da je objavio preko 300 kvadrata, 200-tinjak anagrama te mnogobrojne križaljke.

Od hobija do posla

– Za križaljku sam osvojio prvu nagradu 1968. godine na »Vinkovačkim jesenima« u okviru susreta enigmatičara. Nakon toga je to prešlo u institucionalne okvire, kao zajednica enigmata, odnosno rješavača i sastavljača. Ja sam inače član splitskog enigmatskog kluba »Božidar Vranicki«.

Vranicki je bio Poljak, zagonetački velemajstor, autor čuvenog anagrama »DANAS PJEVA TENOR«, čije je rješenje Smetanina opera »PRODANA NEVJESTA«. Bio nam je učitelj, a kasnije smo ga nadmašili, priča Žarković, ponovno naglašavajući kako prilikom sastavljanja anagrama sve riječi moraju imati poveznicu s glavnom temom, ali i kako ne smije biti prisutan isti korijen riječi.

Otkrio je i kako mu je enigmatika prije svega kroz godine prvenstveno bila hobi i ljubav, a ne nešto od čega je isključivo živio.

– Dok sam uređivao rubriku križaljki u »Narodnom listu« od 1968. do 1976. godine, uredno sam primao honorar. No, nakon tih devet godina sam otišao u diplomaciju, budući da sam diplomirao francuski jezik i filozofiju. Cijelo vrijeme sam objavljivao svoje radove, iako nisu uvijek bili plaćeni. Čovjek to ne radi to zbog zarade, nego prije svega iz ljubavi, ističe ovaj poznati zagonetač.

Ono čime se posebno ponosi je to što je objavio četiri kvadrata 7 x 7 na francuskom jeziku.

– Poslao sam ih u jedan pariški list »Télé Star Jeux«, a urednik mi je odgovorio da ne objavljuju takve stvari, ali da mi čestita kao strancu čiji materinji jezik nije francuski. Na kraju su ipak objavljeni ti kvadrati. Pored toga, na francuskom sam napravio i anagram »GRANDE CRISE HALTE« (»VELIKA KRIZA, STOP«), koji je objavljen u Kvizorami, a rješenje je »CHRISTINE LAGARDE«, predsjednica Europske središnje banke.

Francuske zagonetke nisu egzaktne kao kod nas i više se cilja na humor. Primjer jedne francuske zagonetke bio bi »Pridonio je ugledu države.«. Tko? Rješenje je »ananas« jer raste u francuskoj koloniji Martinique. Ili, »tko može reći kakva je otac takav sin?« Pa, čovjek koji nema djecu.

To je zagonetka. Zagonetka je u osnovi svega. Na primjer, naša čuvena zagonetka glasi »Je li sunce izlazi sa zapada ili s zapada?« Sunce uvijek izlazi s istoka. Ili, pak, »ima ga jedan put u tjednu, dva puta u mjesecu, a nema ga u tisuću godina.« Što je to? Pa, slovo E, navodi Žaković.

Osvrnuo se i na velike zagonetače iz hrvatske povijesti, kao što je pokojni glumac Pavle Bogdanović, ali i književnik Goran Kovačić, koji je, kako ističe, bio isto zagonetač-anagramist. Kako priča, križaljka nije bila toliko popularna zato što je prva objavljena na ovim prostorima tek 1925. godine u časopisu »Pariška moda«, istovremeno kada i u Francuskoj, dok je prva križaljka ikada objavljena u SAD-u 1913. godine.

Riječ i značenje

– Autor prve hrvatske križaljke bio je Nikola Faller, dirigent osječke opere. Poslije toga je pokojni glumac Pavle Bogdanović objavio vrhunski anagram u stihu tijekom 1970-ih, a glasi »KRVAVA NOĆ GONIČA«, dok je rješenje »Ivan Goran Kovačić«, kaže ovaj doajen hrvatskog zagonetaštva.

Također, dodao je kako je objavio jedan anagram posvećen upravo ovom glumcu u »Kvizorami« 2013. godine, a koji glasi: »ENIGMA I ZNALAC VEĆ DUGO BLAGO POČIVA!«, dok je rješenje »PAVLE BOGDANOVIĆ«.

Za kraj je istaknuo kako je čovjek od prapovijesti pa do današnjih dana neizmjerno privučen zagonetkama.

– Čovjek nije samo Homo sapiens, već i Homo ludens, biće koje uživa u igri. Bez obzira na povijesno razdoblje, čovjek je oduvijek ovisio o prirodnim silama i do danas nije pronašao rješenje za sve probleme. Zagonetke su putovale od Bliskog istoka preko stare Grčke i Rima diljem Europe, postavši dio svjetskih književnosti i religija pa sve do današnjih dana, kaže Žarković, ističući kako je bit enigmatičara upravo riječ i značenje.

– Primjećujem kako u današnjem tisku ima dosta priučenih autora koji nisu ispekli zanat do kraja pa se nerijetko potkradaju krucijalne greške. No, svakako bih istaknuo tri kvalitetna hrvatska einigmatska lista, a to su zagrebačka »Kvizorama« i »Kviskoteka« Roberta Pauletića koje izlaze tjedno, te riječki »Feniks« koji izlazi svakih petnaest dana. Pravi enigmatičar ulazi u riječi. Nama enigmatičarima su riječi svetinja, a križaljka je kraljica svih zagonetki, zaključio je Žarković.