Plenković u Zadru: HDZ je ovdje tradicionalno snažan, povjerenje mu birači daju 35 godina

U ambijentu novoobnovljene crkve Svetog Nikole, doma Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, održana je svečana ceremonija dodjele Sporazuma o implementaciji teritorijalnih strategija i ugovora iz Programa razvoja otoka za 2024. godinu na kojoj je nazočio i predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković. Ministar Šime Erlić uručio je ugovore vrijedne 150 milijuna eura, za realizaciju 86 kapitalnih projekata predstavnicima županija, gradonačelnicima i načelnicima sedam obalno-otočnih županija.

Među nazočnima su bili i župan Zadarske županije Božidar Longin, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, državni tajnici Domagoj Orlić i Josip Bilaver, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Mladen Pešić, predsjednik ŽO HDZ-a Zadar Božidar Kalmeta te predstavnici obalno-otočnih županija.

Vrijedna ulaganja

Na samom početku svečanosti, gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić, obratio se okupljenima te je naglasio kako je ovaj nacionalni Program razvitka otoka posebno vrijedan jer proračuni lokalnih uprava samostalno teško mogu u kratkom vremenu osigurati sredstva za sve one projekte komunalne i društvene infrastrukture koji su žurni i nužni za revitalizaciju otoka.

– Prošlog mjeseca potpisali smo važan ugovor koji predstavlja financijsku podršku Vlade i Hrvatskih voda. Taj ugovor osigurava izradu cjelokupne dokumentacije za izgradnju i rekonstrukciju vodnih građevina na području naše županije, s posebnim naglaskom na naše prekrasne otoke.

Dokumentacija se priprema sukladno uvjetima koji omogućuju prijavu za sufinanciranje iz fondova Europske unije, a vrijednost te investicije procijenjena je na 240 milijuna eura. Za usporedbu, cjelokupni proračun Grada Zadra za ovu godinu iznosi upola manje od tog iznosa, istaknuo je gradonačelnik Dukić, dodajući da je takvo što bilo nezamislivo prije nekoliko godina.

Uz to, kazao je kako je investirano više od 600 milijuna eura na širem zadarskom području u različite projekte koji su završeni ili su trenutno u provedbi, uz financijsku podršku Vlade RH i Europske unije. Zadarskoj županiji dodijeljeno je sedam ugovora za sedam projekata, a od toga su dva dodijeljena Gradu Zadru, odnosno otocima koji mu administrativno pripadaju.

Jedan ugovor se odnosi na sanaciju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta na otoku Ižu i vrijedan je 67 500 eura, a drugi na rekonstrukciju i uređenje nerazvrstanih cesta na Silbi u vrijednosti od 60 200 eura.

Zadarski župan Božidar Longin istaknuo je bogatstvo Zadarske županije koje čini čak 150 otoka, stoga je, kako kaže, izuzetno značajno učiniti sve što je moguće kako bi se unaprijedila kvaliteta života njihovih stanovnika.

Kapitalni infrastrukturni projekti

– To je glavni cilj ovih programa. Ulaganje u kapitalne projekte infrastrukture; bila ona komunalna, javna ili poduzetnička; u obnovljive izvore energije te zaštitu okoliša. Svjesni smo da za takve projekte trebamo sredstva iz Europskog fonda, stoga su Zadarska županija, naši gradovi i općine, pokazali spremnost u povlačenju tih sredstava.

Ponosni smo na sve projekte koji su realizirani ili su u tijeku, a čija vrijednost prelazi 600 milijuna eura. To uključuje izgradnju dječjih vrtića, projekte vodne komunalne infrastrukture, obnovu lučkih objekata te kulturne baštine. Međutim, najvredniji financijski projekt je Centar za gospodarenje otpadom.

Pritom bih istaknuo kako je kroz Integrirani teritorijalni investicijski mehanizam (ITP) našoj Županiji dodijeljen iznos od 25,6 milijuna eura, posebno namijenjenih otocima. Odabrano je sedam raznolikih projekata za financiranje, od Sveučilišta u Zadru, energetske obnove Opće bolnice u Zadru, Paškog muzeja soli pa sve do projekata lokalne samouprave na otocima.

Dodatno, osigurano je 5,5 milijuna eura za poseban program za područje Bukovice i Ravnih Kotara, dok urbano područje Zadra ima na raspolaganju 43 milijuna eura iz ITP mehanizma, objašnjava župan Longin, ističući kako će te brojke pridonijeti ravnomjernom razvoju cijele Zadarske županije što je i jedan od najvažnijih ciljeva hrvatske Vlade.

U aktualnom financijskom razdoblju, uz kontinuirana ulaganja iz državnog proračuna Republike Hrvatske, EU će također osigurati sredstva u iznosu od 150 milijuna eura, namijenjena isključivo za financiranje projekata na otocima.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić podsjetio je da je u sklopu Kohezijske politike u Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027., Europska komisija 2. prosinca 2022. odobrila Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. (ITP) koji uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju.

Rekordna ulaganja

– Hrvatska je, s Finskom, jedina u Europi koja ima poseban zakon o otocima, što je rezultiralo rekordnim ulaganjima u otoke tijekom prethodnih godina. Prema izvješćima Zakona o otocima, od 2016. do 2023. godine uloženo je 3 milijarde eura u razvoj otoka. Ministarstvo regionalnog razvoja je podiglo svoje programe koji podržavaju otoke, gotovo udvostručivši iznose sredstava za razvoj civilnog društva, potporu otočnim poslodavcima te unaprjeđenje proizvodnje na otocima.

Danas ćemo dodijeliti ugovore iz programa za razvoj otoka, tradicionalnog programa koji jačamo iz godine u godinu. Ponosni smo što ćemo ovom prigodom dodijeliti rekordan iznos od 71 ugovora u vrijednosti od 4,09 milijuna eura. Prošle godine smo povećali ovaj iznos za duplo. Time sve više rješavamo projekte koji su od općeg, društvenog, kulturnog i gospodarskog interesa za razvoj svih otoka u Hrvatskoj.

U razdoblju od 2016. do 2023. godine realizirali smo čak 292 ovakva projekta. Većinom su to manji projekti koji se financiraju na godišnjoj razini, a od vitalnog su značaja za otočane, istaknuo je ministar Erlić dodavši kako će se dodijeliti 71 projekt prema županijama – Primorsko-goranskoj županiji 14 projekata, Ličko-senjskoj dva projekta, Zadarskoj županiji 15 projekata, Šibensko-kninskoj županiji sedam projekata, Splitsko-dalmatinskoj županiji 19 projekata i Dubrovačko-neretvanskoj 14 projekata.

– Posebno me veseli što smo uspjeli doći do kraja procesa dodjele sporazuma za sedam obalno-otočnih županija iz Integriranog teritorijalnog programa 2021.- 2027. Putem ovog teritorijalnog alata rezervirali smo posebnu alokaciju sredstava za otoke vrijednu 150 milijuna eura.

To omogućuje otočnim partnerskim vijećima da putem svojih strategija razvoja odrede u što će se ulagati na pojedinim otočjima, objasnio je ministar Erlić, dodajući kako će se dodijeljenim sporazumima u obalno-otočnim županijama realizirati čak 86 većih i kapitalnih projekata, što će dodatno poboljšati kvalitetu života na otocima.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, istaknuo je u svom govoru niz ključnih koraka koje je Vlada poduzela tijekom prethodnih godina te je naglasio da su dali fokus na regionalni razvoj, zaleđe i otoke.

Razvoj zaleđa i otoka

– Stavili smo fokus na regionalni razvoj županije, što se vidi u Zadru, u zaleđu i na otocima. Usvojili smo novi Zakon o otocima i strategiju razvoja otoka te nacionalnu razvojnu strategiju koja naglašava važnost otoka u politici ravnomjernog razvoja, posebno kroz Integrirani teritorijalni program.

Po prvi put, u jednoj financijskoj perspektivi, fiksno smo alocirali 150 milijuna eura za razvoj otoka. Osim toga, kreirali smo ITU mehanizam za svaku hrvatsku županiju s alociranih 680 milijuna eura, dok smo za razvoj otoka alocirali 150 milijuna eura.

Naš glavni cilj je pomoći onima koji doprinose petini ukupne gospodarske aktivnosti, a to su svakako hrvatski otoci, naglasio je predsjednik Plenković, kazavši kako su ponosni na brzi oporavak Hrvatske nakon pandemije, s 20 milijuna turista, 110 milijuna noćenja te prihodom od 14,6 milijardi eura od turizma.

– Kao Vlada, moramo voditi politiku koja podržava najranjivije, ali i one koji su generatori gospodarskog razvoja, poput hrvatskih otoka.

Dodijelili smo 42 milijuna eura za održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočkog prostora, 48 milijuna eura za unaprjeđenje poduzetničke i javne infrastrukture, 27 milijuna eura za valorizaciju kulturne baštine te 33 milijuna eura za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima, kazao je predsjednik Vlade RH, Plenković, napomenuvši kako je za Zadarsku županiju, između ostalih, izrazito važan projekt Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, kao i oni poput vodovodizacije cijele županije, što uključuje dolazak vode na otoke.

Poručio je da je njihov program na nastavku rasta gospodarstva i plaća te da su se “stvorili preduvjeti da do 2028. godine prosječna plaća bude 1.600 eura neto, da minimalna plaća bude 1.200 eura bruto, a prosječna mirovina između 750 i 800 eura”.

– HDZ je ovdje tradicionalno snažan, povjerenje mu birači daju 35 godina i pobjednički rezultati u IX. i VII. jedinici imat će sjajan doprinos u ukupnoj pobjedi HDZ-a, zaključio je.

O SDP-u

“Gospodin Grbin je abdicirao, on više ne postoji ni kao predsjednik SDP-a, a sam kaže da ne kani biti premijer. Neće biti ni predsjednik Sabora, bit će u oporbi. Oni su se sami diskvalificirali iz ove rasprave”, odgovorio je Plenković na poziv Peđe Grbina, predsjednika SDP-a i predvodnika koalicije Rijeke pravde, na sučeljavanje.

No, nije jedini, zovu ga i ostali kandidati za premijera. Plenković podsjeća kako je i 2016. i 2020. sudjelovao u predizbornim debatama, ali da su mu na suprotnim stranama tada bili oni koji su “bili stvarni pretendenti na poziciju koju ja imam čast obnašati osam godina”.

“Nažalost, na ovim izborima takve osobe nema. Nemam se prilike s kim sučeljavati, zbog odluka oporbe uskraćena je ta vrsta političke debate građanima”, dodao je.

Komentirao je i objavljene ankete, posljednje za devetu i 10. izbornu jedinicu, i istaknuo da je zadovoljan.

“Prije četiri godine smo imali ankete u kojima su neke od njih favorizirale tadašnju Restart koaliciju, predvođenu SDP-om, a rezultat je bio 25 razlike za HDZ. Ovaj puta su bliže realnosti, po sve tri ankete u devetoj izbornoj jedinici imamo osam mandata, koliko i zadnji put”, rekao je Plenković, koji vjeruje da će na izborima osvojiti i više.

Novinari su ga pitali o informaciji koju je jučer iznio Oleg Butković da Zoran Milanović daje ostavku s mjesta predsjednika Republike. “Nemam pojma, nek’ se on bavi Milovom”, rekao je aludirajući na kravu s kojom Butković objavljuje na društvenim mrežama video isječke i fotografije.