Članice zadarskog zbora Fige nastupaju u Lisinskom s Adamom Semijalcem

U Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog uskoro započinje program “Lisinski srijedom”. Program je to pokrenut u koprodukciji Koncertne dvorane i vodećih domaćih i međunarodnih organizatora s ciljem promicanja različitih glazbenih žanrova. Jedan od prvih izvođača, bit će Adam Semijalac kojeg će pratiti članice zadarskog zbora Fige. Album “Ode dite” objavljen je u svibnju 2023. godine, na njemu Semijalac surađuje s Tajanom Josimović i Lanom Hosni, dok se ljubav između Semijalca i članica zbora Fige dogodila nakon zajedničkog nastupa u sklopu glazbeno-kazališnog festivala “Nosi se” 2023. godine u Benkovcu. Zbog operacije karcinoma štitnjače Semijalac nije mogao pjevati sve pjesme i tu su uskočile Fige. U Benkovcu su se prvi put susreli i nakon kratkog uvježbavanja uspješno i odradili koncert.

– Sve je započelo s festivalom u Benkovcu, kad su cure obradile te tri, četiri pjesme. Meni je to bilo super, zvučalo je super, a i taj cijeli entuzijazam, da se netko toliko potrudio i dao svoj doprinos na ovo što sam ja napravio. Kad smo se upoznali, kad smo skužili tu dobru energiju i da su one voljne raditi došli smo do zaključka da bi trebali ući u nekakvu suradnju, a s obzirom na to što sam ja prošao s glasom i činjenicu da ne mogu više pjevati kao prije, zaključili smo da ne bi bilo loše da to bude nastavak priče, da nastupamo i da one budu na neki način moj glas. One su napravile ostatak zborskog aranžmana i počeli smo raditi na tome da nađemo neku sredinu, između onog što su one napravile i onog što je na albumu, kazao je Semijalac.

Foto: IVAN IDZOJTIC/Adam Semijalac

Trnoviti počeci

Vinka Bedeković, Zrinka Džoić, Tina Mijolović, Ines Stefanovska i Ana-Marija Zubčić članice su zbora Fige, koje su “posudile” svoj glas Semijalcu, a koje su se ostalim članovima u ovo zborsko iskustvo otisnule 2019. godine. Ni slutile nisu, da će uskoro zapjevati u Lisinskom.

– Krenule smo tako što smo se konačno jednom dogovorile da osnujemo zbor. O tom smo uvijek pričale, ali se to nije nikad realiziralo. Objavile smo Facebook post u kojem smo pozvali ljude da nam se pridruže. Tad se javilo jako puno ljudi, što nas je jako, ali jako iznenadilo. Počeli smo s probama u Knjigozemskoj i to puštajući YouTube, što je koma, ali entuzijazam je bio na vrhuncu. Nakon toga, sve nade smo polagali u to da nađemo nekog da nas vodi. Prva nas je vodila Nela Šarić, koja je bila s nama par mjeseci, do porodiljnog. Zatim nas je svemir spojio s Martom Kolegom iz Kali, koja je htjela raditi radionice tradicionalne pjesme, ali nama je trebao netko da nam vodi zbor, pa smo je Mare, Tina i ja na kavi zaskočile s tim pitanjem. Ona je pristala i tu počinje nekakva naša povijest zbora, objasnila je Džoić.

Foto: Mislav Klanac

Kako su nam Fige objasnile, članovi zbora su raznoliki ljudi koji su glazbeno obrazovani ili su pjevali u zborovima, ali i oni koji nikad nisu nigdje pjevali.

– Marta nas je vodila od 2020. godine do prošle godine. U tom razdoblju, probe smo održavali svugdje i u svakakvim uvjetima. Nalazili smo se u hladnoj Nigdjezemskoj, na Kapetanskom ljeti, u prostoru kino dvorane u Kalegru i zadnje u Brlog pivovari, objasnila je Džoić.

Čekanje na Centar

Na naše pitanje, ako su postoji neki gradski prostor u kojem bi mogle održavati probe, Fige su uglas izjavile: – Čekamo Centar za mlade da se otvori!

– Kao i svi drugi, čekamo centar. To je zadnja nada, jer to s prostorima je baš borba, kazala je Bedeković dodavši da imaju jednostavne želje poput struje, grijanja i sanitarnog čvora, a Mijolović nam je ispričala kako su jedan period u Nigdjezemsku dolazile s čeonim lampama i tapetima da im ne bude hladno.

– Problem je s nama što smo mi glasni, a i ima nas. S druge strane, do sad nismo ni bili formalni. Tek sad, otkad Udruga “Kamene babe” postoji, Zbor isto ima beneficije kad radimo radionice oživljavanja etno glazbe, kazala je Džoić.

Naše sugovornice iz Figa oduvijek su bile privučene etno glazbom, koju kako Stefanovska kaže ne čuješ, nepoznata je, a dio je tvojih korijena. U razgovoru, vidljivo je bilo kako ova vrsta glazbe izaziva jake emocije u njima, a ujedno i divljenje prema ljudima koji su izvodili u kolu tehnički zahtjevne pjesme bez ikakvog obrazovanja, samo oslanjajući se na sluh. Baš kao i Semijalac, koji je slušajući izvorne pjesme naših starih skladao album “Ode dite”.

Foto: Mislav Klanac

Semijalac je inače nastupao pod pseudonimom Bebè Na Volè, a prije par godina s partnericom, Selmom Banich upustio se u istraživanje o svojim korijenima i običajima kroz građu Instituta za etnologiju i folkloristiku.

– Cijeli život se bavim bluesom, međutim toga nema u našem području. Počeo sam se pitat koji su moji korijeni, što je zapravo u tim sredinama u kojima sam ja boravio. Znači, moji su iz Posedarja i iz Gorjana kraj Đakova, a nekako sam uvijek zazirao od te glazbe KUD-ova koja nije više toliko autohtona. Na Institutu samo tražili izvorne snimke i našli neke koje su se isticale. Spontano kroz te snimke, glazbu koju sam čuo, nastao je album “Tanac za crnega vraga” koji je bio dosta dobro primljen kod publike. Nakon toga svega, dobio sam ponudu da radim glazbu za film, koji je rađen po knjizi Damira Karakaša “Proslava” koja govori o Lici i situaciji u Lici za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sve me je to dodatno zaintrigiralo jer je to obilježilo ove prostore i to su uglavnom priče patnje, rata, siromaštva i nadanja. Nekako se sve poklopilo i išao sam pisati tekstove, melodije su došle jako brzo tako da sam brzo i album napravio. Doduše, samo dio je za film iskorišten, a meni je ostao materijal za album “Ode dite”. Ljudi sve više oživljavaju te stare tekstove, tradicionalne napjeve, ali nisam razmišljao da idem sad u etno, kao neki label. Za mene je glazba kao i ljudi, imaš dobre i imaš loše ljude, kazao je Semijalac dodavši kako se sve više mladih ljudi zanima za tradicionalnu glazbu.

Snažna emocija

Album “Ode dite” predstavit će deset autorskih pjesama koje prate tradicionalni instrumenti poput “primitivne” dangubice, bugarije, ali i banjo. S članicama Figa Semijalac se nalazi na probama vikendima u Karinu, iako je to izazovno radi udaljenosti i obveza.

– Zajedno prolazimo materijal, nalazimo se na probama, ali cure su napravile veći dio posla i sad nam je ostalo samo da to učvrstimo i dobijemo sigurnost, da zvuči kako spada. Nadam se da ćemo to uspjet i napravit, mislim nemamo se što nadati – ubrzo je koncert, uz smijeh nam govori Semijalac.

– Imamo probe vikendima, i to po cijele dane. Subota nam je udarnička, od 10 ujutro do 6 popodne. Sad ćemo imati kratku pauzu pa opet po cijele dane. Adam skoro uvijek dođe, i način na koji vježbamo je super. Malo on svira, malo pjeva, malo mi preko njega pjevamo, kombiniramo i dosta je zahtjevno. Moramo napomenuti kako nije bilo tako teško te pjesme obraditi, nego je izazovan taj moment kako te pjesme skupa složiti, da ne zvuče sve jednako, da dobiju neku dinamiku, tko može što izvesti i slično. Sad u biti kreće pravi rad, napominje Mijolović ističući kako je zahtjevan to proces preslušavanja, kombiniranja i slušanja.

Foto: Mislav Klanac/Zbor Fige

– Adamova je takoreći zadnja, jer on zna što je u nekim pjesmama htio dobiti, koje emocije približiti jer se i radi o tome, o emocijama, ističe Džoić.

– Kad radimo aranžmane za pjesme, gledamo i kontekst što kitica kaže. Tražimo što riječi traže od nas, da budu jače, mekše, glasnije ili tiše. Marta se dosta trudila da razumijemo što pjesma želi prenijeti, da ne dođeš do toga da smo pjevaš, jer osjeti se ako ne daš tu emociju, istaknula je Džoić.

Upitali smo Fige ako bi mogle izdvojiti jednu pjesmu koja im je najdraža, a Džoić je istaknula: – cijeli album “Ode dite” mi je najbolji, nemam najbolju. Mijolović je izdvojila “Drugovi moji” kao najdražu, ali isto i “Cile zime”, i “Budalice” i “Podno brda”. Cure su se složile kako je teško izdvojiti najdražu pjesmu, pošto se u svakoj nešto iskristalizira kad je obrađuju. Također su istaknule kako cijeli album ima priču bukovačkog bluesa.

Velika očekivanja

– Fascinantno mi je kako je Adam uspio u suvremeno doba prenijeti tu babu u avliji, tog ćaću koji ne plače iako mu je sin umro u ratu i slično. Album prenese emociju, i nekako zbilja se čini, zvuči kao da je pjesma nastala prije sto godina, istaknula je Džoić.

Posjetitelji Lisinskog također će imati priliku čuti kako zvuči taj bukovački blues, a pred članicama Zbora je jedan izazovan period usavršavanja svake note. Objasnile su kako je cijela priča s Lisinskim započela kad su Adam i Emir Fulurija ušli u suradnju, te kako su oni samo jedni u nizu izvođača večeri u Lisinskom.

– To nam je super, iako osjećamo pritisak. Taj cijeli dan smo bile nekako naelektrizirane, jer Lisinski ima tu neku težinu, kazala je Bedeković, a ostale članice su dodale da su i do sad imale dosta nastupa, ali ovo je dodatan pritisak jer nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna za Lisinski.

– Dodatan je pritisak utoliko što želimo opravdati kvalitetu koja inače dolazi u Lisinski, a iako smo u zboru imale dosta tehnički zahtjevnih pjesama, u životu nisam nikad pjevala nešto ovako teško. Mislim, da ne nastupamo u Lisinskom, bilo bi mi jednako teško, ali možda bi bio malo manji pritisak, napomenula je Džoić.

– Mislim da je isto stvar u tome da je ovo nešto autorsko, i ljudi očekuju da čuju to i to. Ovo nije sad neka narodna i zaboravljena stvar pa da mi prisjetimo, nego baš očekuju Adamov album i pjesme kako ih vole, kazala je Stefanovska, a ostale su dodale kako će izvedba biti drugačija, obogaćena ženskim vokalima.

– Bit će definitivno drukčije. Uz njega koji je mračan na tom albumu, naši ženski glasovi kao da daju svijetlo, drugu težinu, energiju i emociju. Ipak, ne bi se čudila da netko kaže, a nije mi to to, kazala je Džoić.

Kako bi taj pritisak Lisinskog i velika očekivanja svladale, Fige imaju zanimljiv plan, a to je da na taj dan šute, ali ne samo radi čuvanja glasa.

– Dogovorile smo se da ćemo šutjeti cijeli dan na dan koncerta. S ciljem da čuvamo glas, ali i da se smirimo. Da očuvamo koncentraciju. Svaki put prije nastupa je kaotično, malo ‘vamo, malo tamo i totalno si raspršen. Imali smo radionicu sa Svetlanom Spajić, koja nam je objasnila kako ona to radi. Dakle, nema raspršivanja energije, nego se gleda prostor, upija se interijer dvorane gdje se nastupa, zaviriš iza zavjese, pogledaš ljude prije nego izađeš i slično. Biti prisutan u svakom momentu je ključno, kazala je Mijolović.

– Namjera je da izbjegnemo šok izlaska na scenu kad vidiš količinu ili manjak ljudi, jer stvarno bude stres koji se može fizički odraziti, da imaš knedlu u grlu, da ti koljena klecaju, da ćeš se srušiti i slično. Stvarno treba naći mir u sebi, i znati da će to sve biti OK, kazala je Džoić, a ostale Fige su dodale da je fokus na tome da prenesu ljudima to što vole i što su uvježbale jer im je to najveća želja.

Najavljeni nastupi

Fige iza sebe imaju dosta nastupa u gotovo pet godina postojanja, a obradile su oko četrdesetak pjesama koje su predstavile diljem zemlje. Kao jedan od zanimljivijih, najluđih nastupa istaknule su nastup u cirkuskom šatoru u Splitu, kao jedan od emocionalno najtežih nastupa izdvojile su pjevanje na jednom sprovodu, a radi susreta s brojnim glazbenicima i izvođačima tradicijske glazbe izdvojile su Kamičak Etno Festival u Sinju. Osim koncerta u Lisinskom, Semijalca i Fige očekuje još nastupa, pošto su reakcije publike jako dobre.

– Spremamo se i za koncert na Krku, pregovaramo za Tolmin u Sloveniji, idemo i u Grčku na Konitza festival koji okuplja glazbenike iz balkanske regije, a koji se bave tradicionalno glazbom tako da sad planiramo nastupati što više budemo mogli. Moram napomenuti, nisam ništa očekivao od ovog, ali odaziv je stvarno velik i reakcije su divne, ljudi su mi ostavljali jako pozitivne komentare, nadmašili su bilo kakvu glazbenu kritiku jer su pisali iz emocije. Ljudi se mogu poistovjetiti s ovim albumom, pričama svojih djedova i baka jer se progovara o patnji, potlačenosti, ljubavi i tuzi. Mislim da se ništa nije promijenilo puno. I dalje se ratuje, i dalje se ubija, događaju se strahote i te emocije koje su naši djedovi i bake osjećali i mi danas isto osjećamo, možda samo u nekom drugom formatu, napominje Semijalac.