RAZGOVOR Erol Gaši: Europske elite su predugo gurale probleme pod tepih

Osim parlamentarnih i predsjedničkih izbora, u superizbornoj godini održat će se i izbori za Europski parlament. U lipnju će, tako, hrvatski građani po treći put birati 12 zastupnika koji će ih narednih pet godina predstavljati u Bruxellesu i Strasbourgu, a za razliku od prošlih izbora na koje se odazvalo tek nešto više od 28 posto Hrvata, ove se godine na biralištima ipak očekuje nešto bolji odaziv.

Takve nade gaji i Zadranin Erol Gaši, asistent najpoznatije hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan, nekadašnji gradski vijećnik i potpredsjednik Gradskog odbora SDP-a.

Građani shvaćaju funkcioniranje EU-a

– Očekujem kako će 9. lipnja ove godine na izbore za Europski parlament izaći rekordan broj birača u Hrvatskoj. Puno je razloga za to, ali najveći se kriju u tome što su hrvatski građani shvatili kako je Europska unija dio svih nas, dok s druge strane i po svim istraživanjima daleko više vjeruju europskima nego li hrvatskim institucijama. Mislim da ne treba posebno objašnjavati zašto je to tako, kazuje Gaši.

U javnom se prostoru nerijetko ostavlja dojam da su europarlamentarni izbori najmanje važni od svih izbora koji nam predstoje, a Gaši takav dojam pripisuje prvenstveno kasnom ulasku Hrvatske u Europsku uniju i nepoznavanju funkcioniranja same Unije kod birača.

– Naši su građani dosad samo tri puta izlazili na birališta, s tim da su prvi izbori bili na svega jednu godinu, jer je Hrvatska ušla u EU 2013. godine, a godinu dana nakon toga održani su redovni izbori za Europski parlament. Kako vrijeme prolazi, tako i građani sve više shvaćaju funkcioniranje same Europske unije te da Bruxelles nije tek neki daleki belgijski grad koji nema veze s nama, već mjesto u kojemu se donose brojne važne odluke po živote naših sugrađana, ističe Gaši.

Naime, brojni zakoni izglasani u Bruxellesu i Strasbourgu direktno se implementiraju u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo te na taj način, htjeli ne htjeli, mijenjaju svakodnevicu u Hrvatskoj. Kada se uzmu samo Borzanine inicijative, prije otprilike mjesec dana izglasan je Zakon o trajanju uređaja kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvode oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka.

Prije toga naša se eurozastupnica uspješno izborila za donošenje zakona o jedinstvenom punjaču za mobitele na EU tržištu te za ravnopravnost građana na zapadnom i istočnom tržištu. Gaši uz to ističe da je kao izvjestiteljica europskih socijalista radila i na Strategiji od polja do stola, a Borzan je uz to zagovarala i uvođenje nagrade »Najdonator« koja se svake godine u Europskom parlamentu dodjeljuje hrvatskim tvrtkama koje doniraju najviše hrane.

Gaši je dio Borzanina tima već skoro deset godina. Nakon što je godinama bio jedan od njena dva asistenta za Hrvatsku, 2022. godine preuzeo je zadaću njenog asistenta u Bruxellesu.

Europa skreće udesno

– Ovo će sad možda izgledati kao floskula, ali meni je doista iznimna čast biti u timu Biljane Borzan već skoro 10 godina. Sve ovo vrijeme vidim osobu nevjerojatne energije i znanja da mijenja stvari. Brojne su inicijative koje je pokrenula i završila, tako da ne čudi da je jednu godinu dobila i nagradu EU Oscar za najbolju zastupnicu u Europskom parlamentu, sažima Gaši.

U Europskom parlamentu zastupnici nisu organizirani prema nacionalnosti nego prema političkoj pripadnosti, a djeluju unutar klubova zastupnika kojih trenutačno postoji sedam – najbrojniji je klub Europske pučke stranke (EPP), potom Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Renew Europe, Zeleni, Europski konzervativci i reformisti (ECR), Identitet i demokracija te Ljevica u EP-u (GUE/NGL).

Iako istraživanja predviđaju da će pučani, socijalisti i liberali nakon europskih izbora zadržati većinu, Europa bilježi trend rasta krajnje desnih i desnih populističkih i antisistemskih pokreta i stranaka, kao i antiliberalne ljevice. U konačnici se predviđa da bi euroskeptici i eurofobi mogli činiti više od četvrtine Europarlamenta, pa je neizbježno pitanje predstavlja li takav zaokret prijetnju temeljnim vrijednostima EU.

– Činjenica je da dobar dio Europe skreće udesno, a zašto je to tako, trebalo bi pitati europske elite koje su predugo brojne probleme gurale pod tepih i tako omogućile jačanje onih frakcija koje su do jučer u Europskoj uniji bile tek mala skupina najrigidnijih političara, ističe Gaši.

Važna je stavka, smatra, i to što politike desnog centra svoje glasove sve više podebljavaju »šurovanjem« s krajnjom desnicom te ih prikazuju u startu kao potencijalne partnere nakon izbora.

– Samim time, oni građani koji su do sada mislili da je njihov glas bačen glas pa su ipak birali desni centar, nezadovoljni politikama desnog centra sve više biraju krajnju desnicu. Ogroman je to problem, ne samo za Europsku uniju, već i za društvo u cjelini jer predstavlja opasnost po temeljne vrijednosti same Europske unije – ljudsko dostojanstvo, slobodu, demokraciju, jednakost, vladavinu prava i ljudskih prava, ističe Gaši.

Zbog toga vjeruje da je u ovom trenutku po samu Europsku uniju krucijalno da se ne dozvoli rigidnim političkim akterima da uzdrmaju temeljne vrijednosti Europske unije.

– Imali smo već slučaj »Farage« koji je svojim euroskeptičnim stavovima, pa i priznavanjem kako je lagao, odvukao Britaniju u Brexit i učinio lošu stvar i po Uniju, ali još više i po samu Britaniju. Vjerujem kako će građani ipak izabrati jedini pravi put, a to je opstanak vrijednosti Europske unije. To je u ovakvim vremenima od iznimne važnosti i po same hrvatske građane, upozorava Gaši.

Osim radikalnih promjena na političkoj sceni, prijetnju temeljima EU na određeni način predstavlja i širenje lažnih vijesti, što je posljednjih godina bez sumnje utjecalo i na političke odluke i na ishode izbora diljem svijeta. Primjera radi, europski su dužnosnici već u više navrata upozorili na to da će Rusija pokušati utjecati na europarlamentarne izbore ne bi li razbila zasad relativno jedinstvenu podršku Ukrajini.

– U jednom europskom dnevniku sam vidio kako se više od 70 posto Europljana redovito susreće s lažnim vijestima. S obzirom na učestalost, lažne vijesti danas utječu na način na koji razmišljamo, kako glasujemo i u što vjerujemo, što predstavlja veliki problem u današnjem društvu.

Društvene mreže u tome igraju veliku ulogu jer brojni građani ne provjeravaju izvor informacija, a nažalost živimo u doba i kad jedan običan »clickbait« naslov ljudima bude dovoljan da si sami u glavi stvore priču koja zapravo nije istinita. Kliknete li na sami članak, vidjet ćete kako naslov ne odgovara istini, ali to nažalost veliki broj ljudi uopće ne napravi, objašnjava Gaši.

Korist od članstva

Posljednje dostupno istraživanje Eurobarometra pokazuje da čak 72 posto Europljana smatra da je njihova država imala koristi od članstva u EU. Taj je postotak još veći kada je riječ o Hrvatima – 79 posto naših građana smatra da je država imala koristi od članstva.

Birači u budućnosti žele da Europski parlament kao prioritete stavi borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (to želi 36 posto Europljana i 45 posto Hrvata), javno zdravlje (34 posto Europljana i 28 posto Hrvata), djelovanje protiv klimatskih promjena (29 posto Europčjana i 23 posto Hrvata) te potporu gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (29 posto Europljana i čak 44 posto Hrvata).

Povratak mladih u Hrvatsku

No, dobra je vijest da je prije desetak dana na snagu stupio Zakon EU-a o digitalnim uslugama, kojim se pokušava stati na kraj lažnim vijestima. Lažni ili uvredljivi sadržaji na internetskim platformama od sada se mogu lakše prijaviti, a pritužbe moraju u slučaju sumnje ispitati ljudi. Netočni sadržaji, ukoliko je to moguće, trebaju biti obrisani u roku od 24 sata, a pogođeni korisnici mogu poduzeti mjere ne samo protiv platforme, već i protiv osobe koja je objavila lažnu informaciju.

Iako politička scena Europske unije proživljava preobrazbu, Gaši smatra da ona i dalje ima izniman utjecaj na globalnoj političkoj sceni. Ističe, tako, da je Njemačka nedavno prestigla Japan i postala treća gospodarstvena sila u svijetu, a uz Njemačku tu su i druge sile poput Francuske, Italije, Španjolske… a kako stoji Hrvatska?

Na pitanje kako njegove europske kolege doživljavaju Hrvatsku, odnosno jesu li impresionirani boomom blagostanja i ekonomskog rasta kojim se hvali premijer Andrej Plenković, Gaši ističe da bi volio kada bi nakon više od godinu dana života u Bruxellesu mogao potvrdno odgovoriti na ovo pitanje. No izgleda da u Bruxellesu nisu pretjerano impresionirani povijesnim povećanje plaća, rekordnom povećanju mirovina, niskoj stopi inflacije te nezapamćeno visokom zaposlenosti u Hrvata.

– Nažalost, nisam nikad doživio da itko od mojih kolegica i kolega iz drugih zemalja s bilo kakvom dozom ushićenosti govori o uspjesima Hrvatske. Više sam slušao o tome kako imaju brojne prijatelje Hrvate koji su doselili u zemlje zapadne Europe i koji svoj kruh zarađuju u tim zemljama. Brojni se ne misle tako skoro vratiti u Hrvatsku ostane li ovakvo stanje, pa ako je to neka formula za blagostanje, onda možemo reći kako se imamo čime pohvaliti, poručuje Gaši.

Iako je, izgleda, Hrvatska najpoznatija po iseljavanju, po prvi se put susreće s masovnim useljavanjem, zahvaljujući prvenstveno jeftinoj stranoj radnoj snazi. A takav je preokret evidentno Hrvate zatekao nespremne.

– Ovdje Vam mogu izreći isključivo svoj osobni stav, a to je da se Hrvatska nije adekvatno pripremila na ono što je golim okom bilo vidljivo da će se dogoditi. Brojne hrvatske građanke i građani, većinom mladi ljudi, su napustili zemlju u potrazi za boljim životom.

Normalno da se u takvim okolnostima te mlade ljude na vrhuncu radne sposobnosti moralo nadomjestiti s drugim ljudima kako bi gospodarstvo funkcioniralo. Problem nastaje u socijalizaciji tih ljudi i tu Hrvatska mora pronaći adekvatna rješenja, govori Gaši.

Baš kao što Hrvati odlaze u potrazi za boljim životom, tako druge nacionalnosti u potrazi za boljim životom dolaze u Hrvatsku, sažima Gaši.

– Negdje smo i mi stranci kao što su oni u Hrvatskoj i treba im pomoći u socijalizaciji u društvu. S druge strane, treba i našim mladim ljudima, mladim obiteljima, pružiti bolje uvjete za život kako bi ostali u Hrvatskoj. Ne ide nitko iz naše predivne zemlje jer mu se ide odatle. Odlaze jer im nije dobro, zaključuje Gaši.

»Neću na izborne liste«

Iako je već deset godina dio Borzanina tima, Gaši ističe da njegovo ime ne treba u lipnju očekivati na izbornim listama.

– Sve kad bi mi to netko i ponudio, odbio bih istog trenutka. Za mene osobno bi to bilo ravno izdaji osobe koja mi je pružila ruku i dala mi priliku 2014. godine da pokažem što znam. Ono što mogu u ovom trenutku potvrditi jest da se po isteku ovog mandata vraćam u Zadar. Dogovor sa zastupnicom Borzan je bio da joj pomognem u Bruxellesu do kraja ovog mandata, a svoju priliku ću tražiti u lokalnoj i nacionalnoj politici, smatram kako tu mogu još uvijek dosta dati, a nakon ovog odmaka od nacionalne politike sam i pun energije za neki novi početak. U kojem obliku će to biti, vidjet ćemo u narednom periodu, kazuje Gaši.

Kada je riječ o pripremama za europarlamentarne izbore, koji nas čekaju za nešto više od tri mjeseca, Gaši kao okosnicu SDP-ove kampanje ističe daljnju borbu za ravnopravnost hrvatskih građana u Europskoj uniji. Taj posao je, kaže, započet, ali daleko od toga da je u potpunosti dovršen.

Osim toga, vjeruje da će birači znati prepoznati rezultate koje su SDP-ovi europarlamentarci Biljana Borzan, Fred Matić, Tonino Picula i Romana Jerković postigli u ovom mandatu. Za razliku od HDZ-ovih eurozastupnika, smatra Gaši, oni su danas daleko prepoznatljiviji i kvalitetniji.

– Do sada se pokazalo kako birači u Hrvatskoj na europskim izborima puno više biraju same osobnosti kandidata i kandidatkinja na listi, tako da smatram kako će i to biti jedan od većih aduta SDP-a u predstojećoj kampanji za EU izbore. Pokazalo se i do sada kako SDP ima daleko kvalitetnije ljude koje može ponuditi u odnosu na druge političke opcije, tumači Gaši.

Prema rezutatima jesenskog Eurobarometra, osim želje da podupru konkretnog kandidata (36 posto), Hrvatima je glavna motivacija za glasovanje želja da podupru određenu stranku (37 posto) te činjenica da glasovanje vide kao svoju građansku dužnost (38 posto).

Hrvatska u Europskom parlamentu trenutno ima 12 zastupnika. Uz četvero SDP-ovih zastupnika, u Bruxellesu nas predstavlja četvero HDZ-ovih zastupnika (Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko). Po jedan zastupnik dolazi iz Živog zida (Ivan Vilibbor Sinčić), HRAST-a (Ladislav Ilčić) i IDS-a (Valter Flego), a 12. u nizu je nezavisni Mislav Kolakušić.