Prvi put se uvodi poseban EU mehanizam za projekte na otocima

Zadarska županija jedna je od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novaca za razvojne projekte i dalje stoji na raspolaganju iz europskih fondova. Zadarska je županija zato raspisala Javni poziv na dostavu prijava za sudjelovanje u postupku predodabira prihvatljivih prijavitelja te integriranih projektnih prijedloga u svrhu provedbe teritorijalne strategije za područje otoka Zadarske županije.

Rok za podnošenje prijava je 8. ožujka 2024. godine, a minimalan iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 500 tisuća eura. Cilj je formiranje liste unaprijed određenih prijavitelja te prioritiziranih integriranih projektnih prijedloga koji će imati pravo prijave na ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava i izravnu dodjelu u svrhu provedbe teritorijalne strategije za područje otoka unutar županije. Naime, radi se o više od 25 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za naše otoke kroz projekte koji će svojom realizacijom doprinijeti poboljšanju kvalitete života i rada u više otočkih mjesta i općina.

»Otporan arhipelag«

– Ovo je uistinu jedinstvena prilika za naše otočane jer je ovo prvi put da se uvodi poseban EU mehanizam za financiranje projekata na otocima, na čemu posebno zahvaljujemo Vladi RH, ministru Erliću i njegovom timu koji su prepoznali tu potrebu. S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno im je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta, istaknuo je župan Božidar Longin.

S takvim se načinom razmišljanja o budućnosti otočkih zajednica slaže i Krešimir Ćosić, načelnik općine Pašman, koji nam je kazao kako je Teritorijalna strategija razvoja otoka, koju je kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. među prvima usvojila upravo naša županija, rezultat integriranog pristupa rješavanju utvrđenih razvojnih potreba i potencijala otočnog područja, u čemu su i sami sudjelovali dostavom traženih podataka te sudjelovanjem na konzultativnim sastancima s drugim predstavnicima jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela.

– U konačnici smo jako zadovoljni rezultatom jer su prepoznate naše razvojne potrebe i definirane su konkretne mjere kojima se doprinosi rješavanju pojedinih problema, poručio je Ćosić.

Općina Pašman ima već spreman projekt ‘’Otporan arhipelag: Razvoj i unaprjeđenje otpornosti otočnog prostora Zadarske županije’’ za koji je izrađena projektno-tehnička dokumentacija te su riješeni imovinsko-pravni odnosi na lokacijama ulaganja.

– Moram napomenuti da je sam projekt rezultat višemjesečnih priprema sa svim dionicima i projektnim partnerima te s nestrpljenjem očekujemo početak provedbe projekta. Sveukupna vrijednost samog projekta je veća od pet milijuna eura stoga smatramo da su ovo značajna sredstva koja će doprinijeti daljnjem razvoju ovog područja, kazao je Ćosić.

Značajna bespovratna sredstva

Opći cilj projekt je unapređenje održivosti otočnog područja Zadarske županije i otpornosti na klimatske promjene podizanjem kapaciteta sigurnosnih službi prilagodbom i razvojem integriranih društvenih sadržaja. Projekt predviđa unaprjeđenje sustava sigurnosti i društvenih sadržaja ulaganjem u infrastrukturu, plovila i opremu poput izgradnje multifunkcionalnog objekta i vatrogasnog doma na području Općine Pašman, probijanje protupožarnih prometnica i prosjeka te razvoj zelene infrastrukture na području Općine Sali, nabavu plovila za potrebe vatrogastva i sustava civilne zaštite za cjelokupno područje otoka Zadarske županije te nabavu specijalizirane opreme za vatrogastvo i sustav civilne zaštite područja otoka Vrgade.

– Izgradnja multifunkcionalnog objekta i vatrogasnog doma u Pašmanu projekt je kojeg će Općina kandidirati na ITP, projekt je to od iznimnog značaja za vatrogasno društvo, ali i za ostale korisnike s obzirom na to da je to i društveni dom s nekoliko ureda i multifunkcionalnom dvoranom koje će Općina davati na korištenje i upotrebu svim zainteresiranima, naglasio je načelnik.

Iznos od 25 milijuna eura bespovratnih sredstava stoji na raspolaganju svim otocima Zadarske županije, kojih je ukupno 18 stalno nastanjenih te 12 povremeno nastanjenih otoka i otočića.

– Prilikom definiranja samog projekta kojeg ćemo prijaviti na javni poziv Zadarske županije vodili smo se načelom ravnomjerne podjele, tako da svaka općina u konačnici dobije mogućnost financirati projekte od svog lokalnog značaja. Svako ulaganje koje se provodi na otoku, a koje se odnosi na unapređenje temeljne lokalne infrastrukture, utječe na povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Posebno bi istaknuli važnost projekata čiji je krajnji cilj demografska obnova, poput ulaganja u objekte dječjih vrtića te projekte koje rezultiraju povećanjem broja radnih mjesta jer se time posljedično doprinosi zadržavanju mladog, radno sposobnog stanovništva na otoku, što je jedan od ključnih elemenata budućeg razvoja same općine, zaključio je načelnik Pašmana.

Pozitivnog je stava i njegov priješki kolega Jure Brižić, koji se osim na natječaj ITP-a, sprema i za ITU natječaj, gdje se nadaju dobiti tri milijuna eura za nastavak obnove tvrđave sv. Mihovil, o čemu je Zadarski list nedavno pisao.

Tri projekta općine Preko

– Generacijska je ovo prilika za nas otočane. Što se tiče nas u Općini Preko, mi već imamo spremne prve ideje i projekte. Sa Sveučilištem u Zadru tako idemo u projekt na Ošljaku, uredit ćemo šetnicu na plaži »Jugo« i urediti Centar uljarstva i maslinarstva otoka Ugljana. Na ta smo tri projekta nositelji, a nadamo se u ITP kao partneri uključiti i u druge projekte, najavio je Brižić, dodavši kako će dio sredstava otići i za nastavak projekta energetske obnove Psihijatrijske bolnice Ugljan, koja je također u sastavu općine.

– Radovi će biti vrijedi oko 4,5 milijuna eura i ostat će otoku i njegovim žiteljima, naročito onima koji u bolnici rade, zaključio je Brižić.

Specifične potrebe otoka u području društvene, javne i poslovne infrastrukture, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, valorizacije kulturne baštine i usluga, poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije – primjeri su projekata čija realizacija je planirana na otocima zahvaljujući sredstvima iz fondova Europske unije, a koje su predlagali predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke.