Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

NEMAR

Troskot i Matić iz Zatona Obrovačkog upozorili na moguću ekološku katastrofu

Autor: Iva Bucić

28.02.2024. 13:47
Troskot i Matić iz Zatona Obrovačkog upozorili na moguću ekološku katastrofu

Foto: MISLAV KLANAC



Zbog dugogodišnjeg nemara državne vlasti, Obrovcu i općinama Novigrad, Jasenice, Posedarje, Starigrad i Ražanac prijeti ekološka katastrofa nesagledivih posljedica, upozorili su u srijedu iz Zatona Obrovačkog saborski zastupnik Zvonimir Troskot i obrovački gradski vijećnik Ivan Matić. Mostovci su medijsku konferenciju sazvali uz bazene lužine nekadašnje Tvornice glinice. Kanjon rijeke Zrmanje od tog je mjesta udaljen samo 500 metara, a sumnja se da su, nakon potresa koji je prije dva tjedna zatresao Zaton Obrovački otpadne kemikalije iz crvenog mulja prodrle do Zrmanje te se kroz Karinsko i Novigradsko more šire prema Velebitskom kanalu. Troskot je najavio da će ovu temu prezentirati kolegama u Saboru, ali osim od strane Vlade, konkretnije odgovore tražit će i od predstavnika EU.


– Smatramo da je ovo prioritetna tema za Hrvatsku i ovo se neće dizati samo na razinu Sabora, nego i na europarlamentarnu razinu. Mislim da ne treba podsjećati na katastrofu u Mađarskoj. Zrmanje, Karinsko i Novigradsko more i Velebitski kanal, ugroženi su stanovnici Obrovca i okolnih pet općina, istaknuo je Troskot. Podsjetio je da je njegov stranački kolega ekološki aktivist koji se problemom bazena lužine bavi više od dva desetljeća, a sada je to pitanje ponovno postalo aktualno jer postoji opravdana sumnja da je prije dva tjedna potres s epicentrom kod Zatona Obrovačkog oštetio zaštitno dno bazena.


– Potres od 3,3 po Richteru sigurno je uzrokovao oštećenja i nastale su pukotine kroz koje crveni mulj možda već sad otječe u Zrmanju, upozorio je Troskot. Okolnim općinama, upozorava Troskot, prijete nesagledive posljedice. Ljudi mogu izgubiti živote, a ekološka bi katastrofa mogla dovesti do egzodusa ljudi. Naime, mještani u okolici stoljećima su vezani uz Zrmanju i Velebit i za njih ne postoji alternativno rješenje.


“Općine se ne smiju same nositi s njim”




– Ne možemo si dozvoliti katastrofe niti reperkusije koje su isključivo posljedica nemara svih vlada, a naročito gradonačelnika Grada Obrovca Ante Župana, koji se veže uz prve sanacije dvijetisućitih godina, kada su bile angažirane varaždinske kompanije koje su kupile njegove hotele. Mazut je samo pokriven, a lužine su ostavljene na ovaj način, kazao je Troskot. Istaknuo je i da je Općina Jasenice u nekoliko navrata slala Plenkovićevu i ministrima gospodarstva upozorenja, ukazujući na razmjere problema. Sada će biti potrebno angažirati hidrogeologe i provesti 3D ispitivanja da se vidi koliko su duboko prodrle otpadne kemikalije koje mogu dovesti do havarije ovog cijelog područja.


– Ovo je nacionalni problem i općine se mogu i ne smiju same nositi s njim. Kada se ovaj problem krenuo rješavati, ljudi iz Fonda za zaštitu okoliša su završili u zatvori jer su tu ulupani milijuni i milijuni i kuna i eura i na kraju dana smo dobili ove bazene koje svi gledamo. Sram nas je da u 2024. godini moramo strepiti hoće li stradati Obrovac, hoće li stradati Jasenice, Rovanjska i tako dalje, upozorava Troskot. Mostovci smatraju da bi to trebalo učiniti sredstvima iz EU.


– Tražit ćemo europske novce, ovo je Europska unija i jedan od glavnih argumenata je da ne želimo da se ponovi Mađarska. A svaki dodatni nemar povećava vjerojatnost da se to dogodi, kazao je saborski zastupnik Mosta.


“Sanacija traje jako dugo…”


– Sanacija traje jako dugo, bilo je mnogo pokušaja, ali su na kraju umjesto bazena oprani samo novci. Izvođači i direktor Fonda završili su pod istragama, sanacija nikad nije obavljena. Bazenu su još tu, oni su toliko velik problem da ih se tako lako ignorira. Ljudi pored njih prolaze i ne shvaćaju koja je to opasnost. To treba biti prioritetni problem hrvatske Vlade, jer nosi nesagledive i ekonomske i društvene posljedice na ovom prostoru. Novca za to mora biti, rekao je Matić.


Kazao je da se mora zaštiti Zrmanja i sve investicije na prostoru Novigradskog i Karinskog mora, koje sredstva iz EU povlače upravo na temelju Zrmanje.


– Ovi lužnati bazeni jedna su najcrnjih ekoloških točaka u Europi, a taj se problem dugi niz godina zanemaruje od svih dosadašnjih vlada. Osobno na njega ukazujem niz godina, samo sve se svodi na članke u novinama i šture odgovore odgovornih, apelira Matić, kojeg je Općina Jasenice u siječnju odlikovala zbog rada na zaštiti okoliša.


Foto: MISLAV KLANAC


Dio sanacije tvornice je odrađen


– Ne treba se vraćati u prošlost, ali ne možemo zanemariti kompanije koje su bile ovdje prisutne. Kao što se hvatamo u koštac s dobavljačima u HEP-u, a ona je bila kronološki ovdje prisutna, jer je kamion HEP-a uzrokovao puknuće cijevi. Mi te dobavljače sve prokazujemo, ne iz zlih namjera, nego želimo zaustaviti da netko nesposoban opet s novcima nakrca svoje kompanije, a da društvenu odgovornost i trošak prebaci na sve nas. Kao i u slučaju afere Plin za jedan cent, prokazat ćemo i u ovom slučaju krivce jer su silni novci već uloženi i takve kompanije sigurno neće sudjelovati na javnim natječajima za rješavanje ovog problema, kazao je Troskot.


I dok su bazeni bili nepropusni, otpad odložen u njima predstavljao je prijetnju za okoliš, jer su jake bure desetljećima raznosile otrovne čestice koje su potpuno ogolile okoliš. Sada se zaštitnim zidom oko bazena pokušava spriječiti raznošenje čestica mulja i lužine, no u međuvremenu i mulj i mazut iz Tvornice glinice više puta – najčešće za obilnih kiša, izlio u Zrmanju.


Jedan dio sanacije tvornice je tijekom i odrađen, ali tvornica zapravo nikad nije do kraja sanirana na adekvatan način. U posljednjem pokušaju sanacije, petnaestak godina, Fond za zaštitu okoliša uložio je 120 milijuna kuna za sanaciju bazena tvornice, a posao je odrađen loše. Bazeni su zatrpavani neadekvatnim materijalom uključujući građevinski otpad bivše zgrade tvornice i otpad od iskopa tunela Sv. Rok, pa je nakon toga trebalo uložiti još 100 milijuna kuna u drugi pokušaj sanacije. Sanacijski program »Bazeni crvenog mulja i lužine bivše tvornice glinice u Jasenicama«, na koji je nadležno ministarstvo 2015. izdalo suglasnost i čiji je rok provedbe bio pet godina, trebao je biti dovršen do 2020. godine.