Novo izvješće otkrilo gdje se u zdravstvu troši najviše novca. Po jednome smo u europskom vrhu

Hrvatska je po udjelu bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji u samom europskom vrhu, pokazalo je novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2021. godini.

Bolnice u Hrvatskoj, naime, u tekućoj zdravstvenoj potrošnji sudjeluju s čak 50,7 posto, što nas svrstava na drugo mjesto među državama članicama EU-a, odmah iza Cipra gdje bolnički sustav odnese čak 53 posto zdravstvene potrošnje.

Iako imamo više bolničkih kreveta po stanovniku od prosjeka EU-a, brojem hospitalizacija na 100 stanovnika ispod smo europskog prosjeka pa tako, na primjer, imamo za četvrtinu manje hospitalizacija od Austrije.

Akutni odjeli

U hrvatskim bolnicama je u 2022. godini ukupno ostvareno 5.082.593 dana bolničkog liječenja, pri čemu je prosječna dužina liječenja iznosila 7,7 dana po jednoj hospitalizaciji.

Na akutnim odjelima ostvareno je 3.391.888 bolničkih dana, a prosječna dužina liječenja u takvim bolnicama iznosila je 5,6 dana.

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2022. godine zabilježena 746.932 boravka, najviše na internoj medicini, pedijatriji, općoj kirurgiji, onkologiji i radioterapiji te oftalmološkoj jednodnevnoj kirurgiji.

Zabilježeno je 658.189 otpusta pacijenata sa stacionarnog liječenja, za oko 30.000 više u odnosu na 2021. godinu, a u 90 posto slučajeva radilo se o hospitalizacijama akutnih pacijenata.

Osim u Hrvatskoj, udio troška bolničkog sustava visok je i u Rumunjskoj, Španjolskoj, Grčkoj i Češkoj, dok u Sloveniji iznosi oko 36 posto ukupne potrošnje, a u Njemačkoj samo 26 posto.

Države poput Njemačke, u kojima je udio bolničke potrošnje niži, u rješavanju zdravstvenih problema svojih građana oslanjaju se u većoj mjeri na izvanbolničke resurse – na primarnu zdravstvenu zaštitu, na ustanove za njegu i smještaj, ili na patronažne ili druge službe koje pacijentima pružaju podršku izvan same bolnice.

U Hrvatskoj ustanove za njegu i smještaj, kojih nema ni izdaleka dovoljno za naše potrebe, uzimaju samo 0,72 posto tekuće zdravstvene potrošnje, a pružatelji izvanbolničke zaštite, u što ulaze i ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, oko 16 posto.

Zajedno s pružateljima pomoćnih usluga, sve ove izvanbolničke službe zauzimaju manje od 20 posto ukupne zdravstvene potrošnje.

U drugim su državama omjeri bitno drukčiji, a bolnički sustavi manje opterećeni pacijentima koje mogu zbrinjavati i neke druge izvanbolničke službe ili ustanove.

Tako je, na primjer, u Sloveniji, gdje bolnice troše 37 posto sredstava, izvanbolnički sektor zauzima oko 33 posto zdravstvene potrošnje.

U Njemačkoj je omjer suprotan od našeg još izraženiji: bolnički sektor u zdravstvenoj potrošnji sudjeluje s 26,99 posto, a izvanbolnički sektor s oko 42 posto.

Privatni sektor

Preveliko oslanjanje na klasično bolničko liječenje ima svoju cijenu: stacionarno liječenje u bolnicama tako je u 2021. godini zdravstvenu blagajnu stajalo milijardu eura.

Zanimljivo je pritom da je svaki četvrti euro završio u privatnom bolničkom sektoru, što govori da su privatne bolnice sve prisutnije u liječenju hrvatskih građana, a trošak liječenja u javnom i privatnom sektoru najviše se približio u području dnevnih bolnica.

Dok se dnevne bolnice kod nas zagovaraju kao najpoželjniji model liječenja zbog manjeg zdravstvenog troška i kraćeg boravka u bolnici, niti jedna europska država ne polaže toliko u sustav liječenja u dnevnoj bolnici.

Hrvatska je tako danas među zemljama EU-a s najvišim udjelom liječenja u dnevnim bolnicama: kod nas je udio potrošnje dnevnih bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji oko 11 posto, na drugom je mjestu Rumunjska s 9,54 posto, na trećem Portugal sa 7,11 posto i Belgija s udjelom potrošnje dnevnih bolnica od 6,99 posto.

U stacionarnom liječenju pacijenata, s udjelom od 20 posto, negdje smo u europskoj sredini, kao i kad je riječ o izvanbolničkom liječenju, koje kod nas troši 23 posto zdravstvenog novca.

Finska, Nizozemska, Portugal, Malta, zemlje su gdje se ležanje u bolnici zamjenjuje izvanbolničkim liječenjem, pa se i dvostruko više novca potroši bez opterećivanja bolničkog sektora.

Liječenje u kući iznimno je slabo zastupljeno – najveći mu je udio na Malti, oko pet posto, te u Francuskoj (oko četiri posto) i Finskoj, s udjelom od 2,6 posto zdravstvene potrošnje. U ostalim državama EU-a kućno liječenje zastupljeno je s manje od jedan posto zdravstvenog budžeta.